Iako je Vlada planirala donošenje novog Zakon o zaradama u javnom sektoru do kraja godine, sa radom na njemu se stalo.
Radna grupa se već par mjeseci nije sastajala, a iz sindikata misle da je jedan od razloga što bi ovakav akt mogao državu poprilično da košta.
Navode i da se zakonskim tekstom ugrožavaju neka sindikalna prava, te da sa njegovim donošenjem ne treba žuriti.
Do kraja godine Vlada je predvidjela donošenje Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. U maju je pripremljen prvi nacrt ovog zakona i formirana radna grupa u kojoj su i predstavnici Unije slobodnih sindikata.
Međutim, dalje se nije išlo, pa se postavlja pitanje, gdje je zakočilo?
"Kad smo mi iz sindikata našeg dali procjenu koliko to može da košta državu, ako bi se radilo po pravilu, mislim da je to jedan razloga. Taj zakon trenutno nije zaokupio pažnju javnosti. A trebao bi", rekao je Nebojša Radonjić, predsjednik sindikalne organizacije Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
On objašnjava i šta bi se Zakonom promijenilo kada je riječ o zaradama.
"Jedna medicinska sestra u vrtiću ima trenutno veći koeficijent nego medicinska sestra ili tehničar u Kliničkom centru u intezivnoj njezi. Ozbiljno veći koeficijent. Ljekar u Kliničkom centru ima istu zaradu kao ljekar u ZIKS-u ili kao u vojnoj ambulanti. Znači, njima je zarada potpuno ista jer pripadaju zakonu. Ako sestra po novom zakonu pređe u zakon o zaradama, nemoguće je da sestra u vrtiću ima veći koeficijent nego medicinska sestra u Kliničkom centru. To iziskuje mnogo veće troškove", rekao je Radonjić.
Novim zakonom koeficijenti za zarade zaposlenih u javnoj upravi biće definisani uredbama Vlade, osnovne zarade za ista zvanja biće jednake u cijeloj javnoj upravi, mogući dodaci na zarade biće precizno definisani. To su neke od novina u početnoj verziji zakonskog teksta, koji je pripremilo Ministarstvo finansija.
Iz ovog resora nijesu odgovorili na pitanja Televizije Vijesti.
"Tim zakonom se neka prava sindikata gase. Mi to teško da možemo da dozvolimo", rekao je Radonjić.
Na pitanje koja su to prava, Radonjić je rekao da misli na prava o kolektivnom pregovaranju.
Ipak, Radonjić ističe da podržavaju Zakon ukoliko se ne bi diralo njihovo pravo na kolektivno pregovaranje.
Dodaje da se u Hrvatskoj ovaj akt radio šest, a u Sloveniji sedam godina, te ne vidi razlog ni da se u Crnoj Gori žuri.
Programom rada Vlade za 2024. godinu donošenje Zakona je planirano za četvrti kvartal, dok je njegova primjena planirana od 1. januara naredne godine.
Bonus video:
