Iako je bilo planirano da početkom 2019. Regulatorna agencija za energetiku (RAE) da saglasnost opštinama na utvrđivanje cijene vode, rok će biti prolongiran jer nijesu ispunjeni svi zakonski uslovi.
Nakon što je RAE ukazala na probleme u regulaciji cijena vode, Ministarstvo turizma i održivog razvoja (MORT) formiralo je radnu grupu koja radi izmjene zakona o komunalnim djelatnostima, kako bi se stvorili uslovi za punu primjenu regulacije.
U resoru kojim rukovodi ministar Pavle Radulović “Vijestima” nijesu mogli da potvrde kada će biti završen cjelokupan posao.
“Sve više se zagovara stav da se iz Zakona o komunalnim djelatnostima izdvoji dio koji se odnosi na regulisane komunalne djelatnosti (vodosnabdijevanje i upravljanje otpadnim vodama) i da se urade dva zakona - zakon o komunalnim djelatnostima (bez regulisanih komunalnih djelatnosti) i zakon o vodnim uslugama koji bi uređivao pitanja koja se odnose na regulisane komunalne djelatnosti. Konačan stav o tome će biti uskoro donesen i od toga zavisi kada će zakon/zakoni, odnosno njihovi predlozi biti dostavljeni Skupštini”, saopštili su iz MORT-a.
Objasnili su da će se kroz nova zakonska rješenja voditi računa o sugestijama RAE, čiji će predstavnik učestvovati u radnoj grupi za izradu predloga zakona.
Izmjenama zakona o komunalnim djelatnostima iz 2016. godine, predviđeno je da RAE daje saglasnost na cijene vode koje utvrđuju opštinska preduzeća.
Predsjednik odbora RAE je Branislav Prelević.
U Izvještaju RAE o prošlogodišnjim aktivnostima vezanim za regulisanje komunalne djelatnosti, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, ukazano je da je jedno od najvažnijih pitanja aktuelno postojanje dvostruke saglasnosti na cijene usluge (vode). Drugim riječima, postojeće zakonsko rješenje je da RAE utvrđuje cjenovnik u skladu sa metodologijom za određivanje cijena, dok istovremeno i skupštine opština daju saglasnost na cjenovnik.
“Zakonom treba urediti propise u slučaju odbijanja davanja saglasnosti od strane jedinice lokalne samouprave”, piše u izvještaju RAE.
Ukazuju i da je odnos visine mjesečnog računa za vodu i prosječnog neto dohotka domaćinstva jedno od ključnih pitanja zbog čega zakonom treba definisati granice priuštivosti tih cijena.
Stav regulatora je i da se mora utvrditi postupak davanja saglasnosti RAE na cijenu usluge, pri čemu treba imati u vidu da je trenutno određeni rok od 15 dana nedovoljan za regulatora za davanje saglasnosti na cijene za 23 vodovodna preduzeća.
Na osnovu iskustva u regulaciji energetskog sektora, RAE predlaže da taj rok bude tri mjeseca.
RAE je predložio i da se zakonom jasno odrede uslovi za izdavanje, izmjenu i oduzimanje licenci, kao i pravne posljedice u slučaju oduzimanja licence i zaštite javnog interesa u obezbjeđivanju kontinuiteta pružanja usluge u tom slučaju.
U izvještaju RAE objašnjava da je cilj regulacije da omogući stabilno finansijsko i funkcionalno poslovanje lokalnih vodovodnih preduzeća uz obezbjeđivanje kontinuirane i kvalitetne usluge korisnicima po prihvatljivoj cijeni, te da prosto administriranje koje je dodijeljeno RAE važećim zakonom o komunalnim djelatnostima ne daje mogućnost primjene svih regulatomih mehanizama i instrumenata koji su neophodni u postizanju glavnog cilja regulacije.
“Svrha regulacije nije puko donošenje metodologija, već uređivanje odnosa između suprotstavljenih interesa, po definiciji, neefikasnih monopolskih struktura sa jedne i korisnika sa druge strane. Iz tog razloga, zakonska rješenja treba unaprijediti tako da se RAE i daju jasna ovlašćenja u odnosu na vršioce čiju djelatnost treba da reguliše i propisati načine koji će omogućiti primjenu tih ovlašćenja”, piše u izvještaju.
Zakon opet treba mijenjati
Iz MORT-a su ocijenili da su se pokazali nedostaci pojedinih zakonskih rješenja, ali i neprimjerenost pojedinih da ih sprovode.
Navode da su novine u Zakonu o komunalnim djelatnostima trebalo da doprinesu uspostavljanju boljeg zakonskog okvira za organizovanje i obavljanje komunalnih djelatnosti, a što je kao rezultat trebalo da ima viši nivo komunalnih usluga.
“Imajući u vidu da je od vremena izrade teksta zakona do početka njegove primjene proteklo oko devet godina i da su se u međuvremenu izmijenile neke okolnosti koje direktno ili indirektno utiču na obavljanje komunalnih djelatnosti (poslovni ambijent, zakonski okvir u dodirnim oblastima, transformacija javnih preduzeća u privredna društva...), realno je da pojedina zakonska rješenja nailaze na poteškoće u primjeni i da ih je potrebno mijenjati”.
Voda za firme skuplja i do 338 odsto
Analizirajući podatke RAE je zaključila da postoji značajna neujednačenost između cijena vode za građane i firme, odnosno da je 75 do 338 odsto skuplja za firme.
Cijena za usluge upravljanja komunalnim otpadnim vodama je veća od 40 do 338 za firme u odnosu na građane.
“Iz ovoga proizilazi da postoji subvencionisanje građana na račun firmi, što ne odražava troškovni princip po kojem korisnik treba da plaća uslugu zavisno od troškova koje pričinjava sistem. Kako se u opštinama cijene formiraju po različitim principima, regulacija treba da obezbijedi iste uslove za sve i isti način obračuna cijena. Napominjemo da se zakonom predviđa izjednačavanje cijena po jedinici mjere za pravna i fizička lica, kao i da je određivanje cijene usluge zasnovano na principu ‘povrata troškova’, odnosno da u cijenu usluge ulaze svi opravdani troškovi nastali u pružanju komunalne usluge”.
Vučelićeve primjedbe i najavljeno poskupljenje
Prije nego je zakonom dodijeljeno RAE da reguliše cijene vode, primjedbe na to je imao Odbor udruženja komunalne privrede Privredne komore.
Predsjednik Odbora Vladan Vučelić ocijenio je tada da dodjeljivanje te nadležnosti RAE može da dovede u pitanje ustavnost zakona, kao i da će zbog toga građani skuplje plaćati vodu.
Vučelić, koji je i direktor podgoričkog preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, planira da podigne cijene vode za 22,3 odsto.
Bonus video:
