Politički lider kanadskih domorodačkih plemena Edvard Džon pozvao je da se u svijetu preduzmu hitne mjere na oživljavanju jezika domorodaca, čije izumiranje prolazi neopaženo dok je svijet fokusiran na očuvanje kulturnog nasleđa. Džon, član Stalnog foruma UN za pitanja domorodaca, izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare u sjedištu UN u Njujorku da su drevna čuda važna, ali da su domorodački jezici "suštinski element kulturnog nasljeđa" i treba da dobiju međunarodnu pažnju i podršku kako bi bio osiguran njihov opstanak. "Prioritet koji čujem od svih stručnjaka jeste da treba stvoriti osobe koje tečno govore te jezike", izjavio je Džon po završetku trodnevnog sastanka stručnjaka za domorodačke jezike koji su razmatrali načine za oživljavanje mnogih od 6.000 do 7.000 jezika kojima govore domoroci širom svijeta. Džon je rekao da je pažnja do sada bila najviše usmjerena na pismenost, razvojne knjige, rječnike i kalendare u domorodačkim jezicima, ali ne i na tečnost govora. Podsjetio je na obraćanje generalnog sekretara UN Ban Ki Muna u maju 2011, kada je rekao da svake dvije sedmice umre jedan domorodački jezik. Ono što je neophodno, istakao je Džon, jeste posvećenost svake vlade identifikovanju domorodačkih jezika u svojoj zemlji i utvrdjivanje broja i starosti njegovih korisnika, kako bi prvi put mogla da bude napravljena svetska mapa tih jezika. Onda bi, kako je dodao, moglo da se fokusira na oživljavanje onih jezika s manjim brojem govornika i nalaženje sredstava kojima će se spriječiti njihovo izumiranje. Džon je rekao i da bi pametni telefoni i moderna tehnologija mogli da budu sredstva u učenju mladih njihovim maternjim jezicima, a na sastanak u UN svog stručnjaka je poslala i kompanija Gugl. Tatjana Degaj, pripadnica etničke grupe Iteljmeni, koja žvi na ruskom poluostrvu Kamčatka, kaže da je jezik njenog naroda u velikoj opasnosti i da je ostalo samo pet žena, starijih od 70 godina, koje govore tim jezikom. Degajeva kaže da nije samo taj jezik ugrožen. Od 47 priznatih domorodačkih naroda u Rusiji, 40 živi na sjeveru, u Sibiru i na Dalekom istoku i većina njihovih jezika je na granici izumiranja. Ejmi Kalili, koja vodi organizacijzu za promovisanje havajskog jezika, kaže da je poslije "kulturne renesanse" krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina počelo rašireno obrazovanje đaka na havajskom i da su ljudi počeli u velikoj mjeri da se bore protiv izumiranja jezika. Isti je slučaj i sa maorskim jezikom na Novom Zelandu, gdje postoje i posebni radio i televizijski kanali na tom jeziku koje finansira država.
Bonus video:
