U jeku Folksvagenovog skandala sa programom za varanje na testovima zagađenja, njemačka vlada je pod pritiskom da pokaže više volje da vozila na struju ne ostanu samo pusta želja, a njeni predstavnici ukazuju da je Folksvagen novcem koji će izdvojiti za kazne mogao da pokrene opsežan program uvođenja električnih vozila.
"Dizel ima budućnost, ali samo pod uslovom da automobilska industrija bude u stanju da dokaže da može zaista da ga učini čistim", oštro je ukazala sredinom oktobra ministarka životne sredine Barbara Hendrkiks.
Kako je navela, "gorka ironija" ovog skandala je što je "ogromnim iznosima kazni koje grupa mora da plati mogao biti finansiran program uvođenja miliona električnih vozila na tržište".
Berlin je tokom prethodnih šest godina subvencionisao istraživanje električnih vozila sa 1,5 milijardi eura, navela je Hendriksova, obećavajući da će razmotriti niz mjera, prije svega poreskih podsticaja i subvencija za kupovinu.
Njen kolega, ministar ekonomije Zigmar Gabrijel predložio je uvođenje kvota za električna vozila u automobilski park javne administracije kako bi se "osigurala tražnja".
Ove najave sa oduševljenjem je dočekalo udruženje međunarodnih proizvođača vozila u Njemačkoj VDIK, koje se zalaže za premiju za kupovinu od "najmanje 5.000 eura" po električnom vozilu "tokom prelaznog perioda", koji još nije jasno definisan.
Njemačka vlada je još 2009. godine iznijela plan da do 2020. u opticaju bude milion električnih vozila, a te namjere je potvrdila na proljeće ove godine. Međutim, po isteku polovine vremena od iznošenja cilja rasprave se otežu unedogled, a konkretni rezultati nisu na pomolu.
U septembru 2015. godine, samo 19.000 električnih vozila je bilo u saobraćaju u Njemačkoj.
Direktor Centra za automobilska istraživanja u Bergiš Gladbahu Štefan Bracel ocijenio je da je plan vlade "jednostavno neostvarljiv" i ocijenio da nedostaje vizija.
Bracel je ukazao na rizik da premije za kupovinu daju samo kratkoročne rezultate, i iznio stav da su odlučujući faktori uspjeha električnih vozila "autonomija baterija, infrastruktura i cijena".
Pored efikasnosti, sporno je i finansiranje eventualne državne pomoći.
Opozicioni Zeleni su zatražili izmjenu oporezivanja vozila, kako bi se više opteretili automobili veće kubikaže, "hiper motorizovani i izuzetno zagađujući", ali čini se da je vlada nedovoljno zainteresovana da krene tim putem.
Vlada u Berlinu najavila je 26. septembra, samo sedmicu nakon izbijanja skandala sa dizel motorima, izgradnju 400 baza za punjenje na mreži autoputeva do 2017. godine i niz povlastica za električna vozila na putevima, prije svega odobrenje da idu u traci za autobuse i besplatno parkiranje u gradu, što će se sprovesti pomoću novih specifičnih registarskih tablica.
Međutim, opštine će imati posljednju riječ u pogledu tih mjera i gradske zajednice neće imati interes da automobilima pojedinaca, pa makar bili električni, prave gužvu u trakama za autobuse.
Vrijeme prolazi, električna vozila i dalje ostaju utopija, a ekološki aktivisti gube strpljenje.
"Njemačka svake godine baci sedam milijardi eura za povlastice" za dizel, zagađujuću tehnologiju, kritikuje predstavnik njemačkog Grinpisa za transport.
Grinpis smatra da nije pametno zadovoljiti se najavom pomoći za električna vozila. U ovoj organizaciji ukazuju da treba poržati cijeli sistem ekološkog gradskog transporta, od tramvaja do bicikala preko električnih autobusa.
Bonus video:
