Provjera na dva niova? Tačan datum rođenja? Mjesto gdje živite? Svi ovi podaci, premda Facebook to otvoreno ne priznaje, koriste se za personalizovane reklame, dozvolili vi to ili ne.
Prema novom izvještaju iz Gizmoda, poznata stranica Marka Zakerberga pri izboru reklama koje vam prikazuje ne koristi samo vaš Facebook, već Facebook vaših kontakata, kao i liče informacije koje ste ostavili u nadi, ironično, čuvanja Facebooka od znatiželjnih očiju.
Jedan od načina na koji podaci stižu na vaš newsfeed na Instagramu i Facebooku je putem oglašivača koji aplouduje listu telefonskih brojeva i email adresa i pomoću njih šalje reklame profilima vezanima s tim kontaktima.
Na primjer, prodavac odjeće ciljaće da haljinu reklamira ženama koje su već kod njega kupovale, političar može slati reklamu svakome ko je na njegovoj mailing listi, dok kazino može slati reklame ljudima koji bi mogli biti zavisni o kockanju. Facebook ovo zove “posebnom publikom”.
Zakerbergovoj društvenoj mreži, naime, nije dosta da koristi kontaktne informacije koje ste učinili javnima. Ona takođe koristi kontaktne informacije koje ste, kao što smo malo prije naglasili, predali zbog bezbjednosnih razloga, kao i vaše podatke u tuđim adresarima.
Drugim riječima, lažni email koji ste predali posljednji put kada ste posjetili “onu stranicu s popustima” vrlo je vjerovatno vezana s vašim profilom pa je koriste kako bi vam Facebook poslao još više reklama.
Facebook, očekivano, sve ovo poriče, no eksperiment koji je sproveo akademski tim sa Nortisterna i Prinstona dokazao je da se radi o laži.
Giridhari Venkatadri, Pjotr Sapiezinski i Alan Mislov sa Univerziteta Nortistern i Elena Lućerini sa Prinstona sročili su rad u kojem su dokazali da postojanje vaših informacija u tuđem profilu takođe koristi Facebooku za reklamiranje, ali je kvaka u tome što vi tim podacima, zbog Facebookove zaštite podatka, ne možete pristupiti.
Ako vaš Facebook prijatelj u kontaktima ima vaš telefonski broj i podijelio ga je s Facebookom, taj broj će se povezati s vama i biće korišten za slanje personalizovanih reklama bez vaše dozvole. Ako vam to zbog nekog razloga smeta, a trebalo bi, vi ne možete napraviti ništa jer podaci pripadaju nekom drugom. Istu praksu sprovode Google, Pinterest i Tviter.
“Lično smatram da korisnici zbilja ne shvataju kako ciljano oglašavanje funkcioniše: da oglašivači mogu doslovno navesti koji korisnici trebaju vidjeti njihove reklame tako da uploadaju njihove email adrese, telefonske brojeve, imena i datume rođenja”, rekao je jedan o autora studije, Alan Mislov.
“Mnogi stručnjaci u polju, moji kolege, ostali su zatečeni koliko popularnih web odredišta nemilosrdno grabi i zloupotrebljava privatne informacije. Upravo zbog toga smatram da je vrlo važan zadatak obrazovati korisnike o tome na koji ih način oglašivači ciljaju te na koji način te platforme zapravo funkcionišu”.
Bonus video:
