Prema hipotezi objavljenoj u najnovijem broju naučnog časopisa “Annals of Physics”, koju su postavili znanstvenici s Međunarodne škole za napredne studije u Trstu (SISSA), u središtu naše galaksije mogla bi se nalaziti “crvotočina” koja bi mogla biti veza s daleko udaljenim dijelom univerzuma.
Poput crvotočine iz hit-filma “Interstellar”, proračuni stručnjaka za tamnu materiju sa SISSA-e ukazuju da bi kroz singularnost u centru Mliječnog puta teoretski moralo biti moguće proći.
“Ako uporedimo mapu tamne materije na Mliječnom putu s najnovijim modelom Velikog praska, i ako pretpostavimo postojanje tunela kroz prostor-vrijeme, dobijamo da bi naša galaksija mogla sadržati jedan od takvih tunela, te da bi taj tunel mogao biti veličine same galaksije, ali to nije sve”, objašnjava Paolo Saluci, astrofizičar i jedan od saradnika na istraživanju.
“Mogli bismo putovati kroz taj tunel jer bi, temeljeno na našim proračunima, mogao biti prolazan”, tvrdi Saluci.
“Naravno da ne tvrdimo da je naša galaksija definitivno crvotočina, ali tvrdimo da je, zasnovano na teoretskim modelima, to realna mogućnost”, objašnjava.
Ova hipoteza mogla bi se provjeriti upoređenjem naše galaksije s nekom od najbližih, susjednih galaksija, no tehnološki nivo naših senzora za sada je još vrlo daleko od onog koji bi bio neophodan za definitivno poređenje.
“Stavimo li naučno-fantastičnu hipotezu na stranu, naše istraživanje je još uvijek zanimljivo, jer predlaže mnogo složeniji pogled na tamnu materiju”, ističe Saluci.
Do sada su naučnici pretpostavljali da postoje čestice koje sačinjavaju tamnu materiju, koje su prozvali “neutralini” no do sada ih nikada nisu pronašli, niti na CERN-u niti nigdje drugdje u svemiru. Saluci predlaže naučnicima da se okrenu teorijama koje ne zahtijevaju postojanje novih čestica.
“Tamna materija mogla bi biti druga dimenzija, ili galaktički ‘transportni sistem.’ U svakom slučaju, moramo početi postavljati sebi pitanja što ona stvarno jeste”, zaključuje Saluci.
Bonus video:
