Istraživači sa Medicinskog fakulteta San Dijego univerziteta u Kaliforniji obrisali su i ponovno reaktivirali sjećanje kod pacova, uveliko mijenjajući njihove reakcije na prošle događaje.
Istraživanje, koje je objavljeno ovog mjeseca u časopisu Nature, prvo je u kojem se ispituje mogućnost selektivnog uklanjanja sjećanja i njegovog namjernog reaktiviranja tako da se stimulišu nervi u mozgu pomoću frekvencija koje slabe i jačaju veze između nervnih ćelija, poznate i kao sinapse.
"Možemo da namjerno stvorimo sjećanje, obrišemo ga i ponovo aktiviramo, primjenjujući nadražaj koji selektivno jača ili slabi sinaptičke veze“, rekao je Roberto Malinov, profesor neurologije i jedan od autora istraživanja.
Naučnici su u početnoj fazi optički nadraživali grupu neurona u mozgovima pacova koji su bili genetički modifikovani da postanu osjetljivi na svjetlost i istovremeno ih nadraživali električnim šokovima koji su izazivali bol. Zbog toga su pacovi vremenom naučili da povezuh nadražaje mozga sa osjećajem boli i ponašali se uplašeno svaki put kad su ti nervni bili nadraženi. Analize su pokazale da su sinapse između nadraženih nervnih ćelija živčanih postajale sve jače.
U sljedećoj fazi eksperimenta, istraživači su demonstrirali sposobnost slabljenja tih veza tako da su ponovo stimulisali iste nerve, ali ovaj put sa niskofrekventnim optičkim nadražajima koji slabe sjećanje. Nakon određenog vremena pacovi su na nadražaje prestali da reaguju uplašeno, što znači da je sjećanje na to da nadražaji izazivaju osjećaj boli bilo izbrisano.
U cijelom istraživanju možda najviše iznenađuje otkriće da se ponovnim nadraživanjima mozga mozga može vratiti izgubljeno sjećanje pomoću visokofrekventnih optičkih nadražaja, koji inače stvaraju sjećanje. Nakon takvog nadraživanja pacovi su ponovo reagovali sa strahom, iako nisu oizlagani bolnim električnim šokovima.
"Možemo namjerno da izazovemo strah kod životinje i zatim ga uklonimo, te ga opet aktiviramo, pomoću stimulacije nerava frekvencijama koje jačaju ili slabe sinapse“, rekao je Sadeg Nabavi, glavni autor istraživanja.
Njegov saradnik Malinov je, u svrhu potencijalnih kliničkih primjena ovih nalaza, dodao kako beta amiloidni peptidi koji se inače nakupljaju u mozgovima osoba s Alchajmerovom bolesti zapravo slabe sinaptičke veze na isti način na koji su niskofrekventni nadražaji u ovom istraživanju izbrisali pamćenje pacova.
"Budući da je naš rad pokazao da je moguće okrenuti taj proces koji slabi sinapse, možda bismo mogli da promijenimo i neke efekte beta amiloida kod pacijenata s Alchajmerovom bolesti“, rekao je on, prenosi 4dportal.com.
Bonus video:
