Halejeva kometa vraća se na naše nebo ovog mjeseca, ali ne baš u formi u kojoj bismo očekivali.
Ko želi da vidi pravu stvar, moraće da izdrži do 2061. godine, ali da ne zadržava dah. Njena predviđena pojava biće, kažu upućeni, još više razočaravajuca nego ona 1985-86. godine.
Ovog mjeseca, zapravo, gledaćemo krhotine koje je po nebu posula Halejeva kometa. Komete su prljava stvorenja, ostavljaju trag kosmičke prašine iza sebe, jer kao klošari skitaju po Sunčevom sistemu. A 21. i 22. oktobra Zemlja će proći kroz ostatke Halejeve komete u orbiti Sunca.
Čestice komete putuju prema našoj atmosferi, ali nema opasnosti da se bilo koja od njih sudari sa Zemljom. One su male, ne vece od granula instant kafe. S obzirom na činjenicu da putuju velikim brzinama, one će, potpuno bezopasno, izgorjeti na visini od oko 60 km iznad Zemljine površine. Rezultat je kosmički vatromet meteora.
Meteori dolaze u paralelnim stazama, ali udaljenost čini da izgleda da potiču iz jedne tačke na nebu, radijanta, kao trake nekog dalekog autoputa. I ovi posebni Halejevi meteori imaju svog radijanta u sazvježđu Orion.
Nikakva posebna oprema nije potrebna za posmatranje meteora. U slučaju Orionida, naći će se na nebu poslije ponoci u noći između 21. i 22. oktobra (kada ce Zemlja biti okrenuta prema kiši meteora); jednostavno lezite negdje na otvorenom i dobro se utoplite. U najboljem slučaju, trebalo bi da vidite do 25 zvijezda padalica na sat. To su brzi meteori, koji često ostavljaju trajan trag svjetlosti dok sagorijevaju.
Ali, ako ste pravi ljubitelj kometa, Mars je ovog mjeseca najbolje mjesto za vas. Crvena planeta imaće bliski susret sa pravom kometom 19. oktobra.
Kometa 2013A1, koju je otkrio britanski astronom Rob Meknot iz Siding Spring opservatorije u Australiji, proći će pored Marsa na udaljenosti od samo 120.000 kilometara. Mogu se očekivati zadivljuće fotografije komete iz rovera na površini Marsa, ali i sa letjelica u njegovoj orbiti. A kada je već riječ o upečatljivim slikama, sljedeceg mjeseca, letjelica Rozeta spustiće sondu na kometu Čurjumov-Gerasimenko (skraćeno Kometa C-G), u čijoj se orbiti trenutno nalazi.
Ništa tako odvažno do sada niko ranije nije pokušao, a krupni kadrovi koje će izbliza napraviti Philae sonda sa Rozete odvešće nas, bukvalno, u novi svijet.
Galerija
Bonus video:
