Američki naučnici upozoravaju da će globalno zagrijavanje rezultirati još jednom lošom posljedicom za našu planetu i njene stanovnike - insektima povećanog apetita koji će uništavati sve više usjeva.
Procijenili su da će sa svakim porastom temperature za samo jedan stepen Celzijusa štetočine širom planete jesti 10 do 25 posto više usjeva žitarica, riže i kukuruza, važnih za prehranu milijarda stanovnika Zemlje.
Drugim riječima, globalno povećanje temperature za dva stepena na površini Zemlje značilo bi ukupan gubitak od 213 miliona tona ključnih žitarica u odnosu na današnjih 166 miliona. Povećanje temperature povećava i metabolizam insekata, kao i njihov apetit te stimuliše njihovo razmnožavanje, pojašnjava jedan od koautora studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science, Skot Meril.
S obzirom na to da spomenute tri vrste usjeva omogućavaju 42 posto kalorija koje ljudi konzumiraju, svaki dodatni gubitak mogao bi rezultirati globalnom nesigurnošću kada je riječ o hrani, naročito u siromašnijim dijelovima svijeta.
Da bi ustanovili u kolikoj je mjeri situacija opasna, naučnici su stvorili simulacijski model da bi otkrili kakve promjene potiče porast temperature u metabolizmu 38 vrsta insekata na različitim geografskim širinama. Rezultati su varirali, zavisno o području, a pokazalo se da bi u hladnijim dijelovima planete insekti počinili više štete, dok bi ona u tropskim područjima bila manja.
Po podacima UN-a, globalno svaki deveti stanovnik Zemlje gladuje, a svjetska populacija bi do 2050. trebala dosegnuti 9,8 milijardi stanovnika.
Koristeći podatke o klimatskim promjenama i statističkim podacima o metabolizmu insekata naučnici su ustanovili da bi Evropa, najproduktivnije područje u svijetu po uzgoju žitarica, do 2050. zbog povećanja apetita insekata i njihovog broja izgubilo oko 16 miliona tona usjeva.
Najveći proizvođač kukuruza u svijetu, Sjedinjene Države, izgubile bi oko 40 posto prinosa, odnosno oko 20 miliona tona svake godine, a po predviđanjima bi u Kini, u kojoj se proizvede trećina ukupne količine riže u svijetu, insekti godišnje uništili oko 27 miliona tona, stoji u saopštenju.
"Trebali bismo početi razmišljati o tomu kako spriječiti najezdu sve gladnijih insekata. Tenutno nismo u poziciji razmišljati o tomu hoćemo li ili ne dopustiti daljnji porast temperatura na globalnom nivou, već moramo znati u kolikoj smo mjeri voljni tolerisati globalno otopljavanje", smatra Kurtis Dojč sa Univerziteta Vašington .
Godine 2015. potpisan je Pariški sporazum čiji je glavni cilj smanjenje emisija stakleničkih gasova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od dva stepena u odnosu na predindustrijski nivo. Čak i da u tome uspijemo apetit insekata u budućnosti biće teško smanjiti, smatraju američki naučnici.
"Bez obzira na sve scenarije klimatskih promjena, populacija štetočina će pobijediti i prouzrokovati povećanje stvarne cijene hrane, a to će se najteže odraziti na najsiromašnijima", smatra koautorka studije Rozamund Nejlor s američkog univerziteta Stanford.
Dodaje da bi, ako se ne unaprijed ne pronađe rješenje problema svi mogli osjetiti teške posljedice, prenosi agencija Hina.
Bonus video:
