Više podgoričkih naselja i juče je bilo bez struje, ali i bez odgovora nadležnih do kad će trafo-stanice gorjeti ili ispadati sa mreže i zbog čega posljednjih sedam dana gotovo nijedan nije prošao bez upaljenih šterika.
Iz dva preduzeća, koji su nekad bili dio javnog snabdjevača strujom Elektroprivrede, nema odgovora ni šta građani Podgorice, ali i ostatka Crne Gore, mogu očekivati kad zima zaista pokaže zube, odnosno kad krenu kiša i grmljavina, jak sjeverni vjetar i snijeg.
Da su Podgoričani već počeli da prave zalihe šterika, govore i podaci iz prodavnica - juče u trgovinama u centru grada nije se mogla naći nijedna.
U Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) tvrde da nema razloga za zabrinutost.
Saopštili su “stabilnost u napajanju Glavnog grada nije ugrožena”.
“Glavni grad ima sigurno i pouzdano napajanje električnojm energijom. Međutim, u svakom elektroenergetskom sistemu, pa i u našem, dešavaju se problemi kao ovi kojima su građani bili svjedoci u petak, nedjelju i jutros. Ističemo da, iako izazivaju neprijatnost usljed nedostatka električne energije, oni se u sistemu ne smatraju ‘velikim’ kvarovima. U svim pomenutim slučajevima bez napajanja je ostao mali broj korisnika, manje od 0,1 odsto od ukupnog broja u Crnoj Gori. Takođe, beznaponska stanja nijesu trajala duže od sat vremena, osim u pojedinim slučajevima”, tvrde iz tog preduzeća.
Njihove kolege iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) nijesu odgovorili ni na jedno pitanje “Vijesti”.
To preduzeće je u četvrtak, 15. novembra, kada je veći dio grada ostao bez struje zbog havarije i požara na trafostanici u Tološima i to na pola dana (od 11.20 ujutro do 24 časa) tek popodne izvijestilo građane o stanju.
Tada su saopštili i da ne znaju kako je do havarije došlo, ali su im to pola sata kasnije, preko Tviter naloga, do detalja objasnili iz Ministarstva ekonomije, kojim rukovodi Dragica Sekulić.
To što nadležni međusobno najbolje ne komuniciraju u kriznim situacijama, direktno utiče na građane, a porazno je da se niko od odgovornih iz energetskih kompanija nije ni udostojio da potrošačima saopšti šta je stvarni uzrok haotične situacije u nestanku struje u Glavnom gradu, konstatovala je Ines Mrdović iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
“Kada je takva situacija sa centrom države, kako li je tek u ruralnim područjima, gdje probleme mještana niko i ne primećuje”, pita ona.
Mrdović je rekla da ta situacija u Glavnom gradu zapravo najbolji pokazatelj “bestidne investicione politike energetskih kompanija”, koje godinama ne poboljšavaju kvalitet usluge, iako se računi za struju stalno uvećavaju.
Ocjenjuje i da su potrošači godinama taoci takve politike energetskih monopolista, čemu „kumuju, ne samo Vlada, već i Regulatorna agencija za energetiku”...
“Treba li podsjećati da su u distributivnoj mreži i dalje enormni gubici i da su na kraju prošle godine iznosili čak 15 odsto, pri čemu potrošači od toga iz svojih džepova pokrivaju 8,5 odsto. Drugim riječima, potrošači plaćaju javašluk u poslovanju, a godinama niko iz menadžmenta energetskih monopolista nije zbog toga odgovarao”, poručuje ona.
U Crnoj Gori je sve savršeno i struja nije skupa, s obzirom na to koliko je trošimo. Narod treba više da radi”, ironičan je Vuko Burić.
Inženjer, koji je cijeli radni vijek proveo u Elektrodistribuciji, “Vijestima” je nezvanično kazao da će stanje biti još gore, jer “sistem ne funkcioniše”.
Rekao je dotrajala mreža najveći problem.
“Još na mnogim područjima imamo drvene stubove, iako je davno trebalo da budu zamijenjeni betonskim. Pretpostavljam da se sa malim brojem ljudstva ne može postići ni redovno održavanje, a kamoli nešto drugo”.
Uz to, tvrdi, manjak radnika u tim preduzećima dodatno otežava popravke.
“Ranije ste imali za područje određenog grada ekipe, a sada toga nema. Nego kada dođe do ovakvih situacija, šalje se ispomoć iz drugih gradova”.
Prije nekoliko dana sam bez struje bila 12 časova. Sramno ponašanje nadležnih”, poručuje Albona Lutovac.
Iz CEDIS-a tvrde da redovno i preventivno održava “tako da se ne može govoriti o dotrajalosti”.
“Što se opterećenja tiče na pojedinim djelovima u Glavnom gradu imamo kompleksnu situaciju.
Mislim da je njima sistem u fazi raspadanja. Struja je preskupa, a s obzirom na to šta nam se dešava sada, ništa dobro ne možemo da očekujemo u zimskom periodu”, istakao je Veljko Zejak
Naime, kada dođe do prekida u napajanju, uglavnom se ustanovi da je uzrok upravo oštećenje ili povreda kabla od strane trećih lica.
195 od 491 zahtjeva građana u 2018. za nadoknadu štete po osnovu odgovornosti kompanije CEDIS, pokazalo se osnovanim.
Najčešće se na mjestima radova na pr.saobraćajnica, stambenih i drugih objekata, i nađu prekidi u trasi kabla”, zaključili su iz te kompanije.
U infrastrukturu 2017. uložili manje
Izvještaji CGES-a i CEDIS-a o realizaciji investicija za 2017. pokazuju da su te kompanije prošle godine uložile značajno manje nego što su planirale, a to pravdaju kašnjenjem postupaka javne nabavke, problemima sa eksproprijacijom, tenderima...
U izvještaju CGES-a navedeno je da je planirana vrijednost investicija za 2017. godinu 40.251.000 eura, a realizovano je 21.586.000 eura. U izvještaju CEDIS-a navodi se da su planirana ulaganja 4.225.775 eura, a realizovano je 1.401.798 eura. Za sekundarnu mrežu plan CEDIS-a je bio ulaganje 4.107.158 eura, a uloženo je svega 542.312 eura.
“Investicioni projekti koji su pod plaštom „modernizacije mreže“, poput gradnje novih trafo-stanica, vodova, projekta ugradnje daljinskih brojila, realizuju se potpuno netransparentno... Jasno je da postoji ogroman prostor za sumnjive dogovore i različite „ugradnje“ na štetu potrošača”, naglasila je Mrdović.
Bonus video:
