Tehnološka industrija je prepuna priča o genijalcima koji su imali vrlo skromne početke, a danas su vrijedni desetine milijardi dolara - jedna od najpoznatijih priča jeste početak Googlea čiji su osnivači Lari Pejdž i Sergej Brin krenuli iz garaže, a danas se nalaze među najbogatijim ljudima svijeta.
Ali, nisu svi bili te sreće i na vrijeme prepoznali uspješne tehnološke projekte i kompanije pa su u ranim danima napustili buduće velike kompanije, odnosno odbili su ulaganja u neke od danas najvećih kompanija na svijetu, a te su ih odluke koštale milione, a u nekim slučajevima čak i desetine milijardi dolara.
Novinari Business Insidera objavili su popis desetak osoba koje su mogle da okrenu veliki novac, ali su donijeli pogrešne odluke i izgubili mogućnost zarade miliona, odnosno milijardi dolara. Ipak, na ovoj stranici navode da su se neki biznismeni sa te liste, uprkos tim promašenim odlukama, tokom karijere povukli i brojne dobre i pametne poteze i ipak okrenuli veliki novac, piše Dnevnik.hr.
Skot Tobin iz Battery Venturesa je učestvovao u pregovorima svoje kompanije sa Markom Zukerbergom koga su nakon održanog sastanka odbili i kasnije - zažalili
Nolan Bušnel je mogao da ima trećinu Applea. Osnivač Atarija (i jedan od prvih šefova Stiva Džobsa) odbio je mogućnost ulaganja 50.000 dolara u Applea - da je pristao, imao bi trećinu udjelu u Appleu, kompaniji koja danas vrijedi 480 milijardi dolara.
Ronald Vejn je mogao da danas vrijedi 40 milijardi dolara. Dok su Džobs i Voznijak postali planetarno popularni (i bogati), o trećem osnivaču Applea ne priča se previše.
Vejn je svojih deset odsto udjela u kompaniji prodao za 800 dolara samo dvije sedmice nakon osnivanja kompanije, da bi se kasnije za dodatnih 1.500 dolara odrekao svih prava na vlasništvo Applea. Da je ostao suvlasnik kompanije danas bi vrijedio 40 milijardi dolara.
Stiv Voznijak je sredinom sedamdesetih radio je u Hewlett-Packardu, a u svoje slobodno vrijeme radio je na razvoju personalnog računara. On je pet puta molio direktore kompanije na čelu sa Džonom Jangom da razmisle o proizvodnji ovog računara, ali oni su ga svaki put odbili - Voznijak je na kraju sa Džobsom osnovao Apple, a računar koji je razvijao na kraju je postao Apple 1.
Skot Tobin iz Battery Venturesa je učestvovao u pregovorima svoje kompanije sa Markom Zukerbergom koga su nakon održanog sastanka odbili i kasnije - zažalili.
Jedan od suosnivača RRE Venturesa Stjuart Elman telefonski je razgovarao sa Zukerbergom dok je on još bio na Harvardu, ali do saradnje, odnosno ulaganja ipak nikad nije došlo.
Jedan od suosnivača RRE Venturesa Stjuart Elman telefonski je razgovarao sa Zukerbergom dok je on još bio na Harvardu, ali do saradnje, odnosno ulaganja ipak nikad nije došlo.
Dejvid Kouan koji je radio za Bessemer VC se družio sa Suzan Vojcicki koja je svoju garažu iznajmila Sergeju Brinu i Lariju Pejdžu i nagovarala ga da dođe na sastanak sa njima. On je izbjegavao odlaske u garažu i upoznavanje ovog dvojca koji su danas jedni od najbogatijih ljudi na svijetu.
Još u početnom razvoju Googlea Džejms Altučer je za oko milion dolara mogao da kupi oko dvadeset odsto Googlea, na što je on pitao 'Zar ti pretraživači nisu mrtvi' i dodao da je Google premala prilika za ulaganje.
Za Digg je jedno vrijeme bio zainteresovan Google koji je navodno nudio 200 miliona dolara za ovu stranicu - iako taj iznos nikad nije potvrđen, osnivač Digga Kevin Ros priznao je da su odbili ponudu za preuzimanjem vrijednu 80 miliona dolara. Nekoliko godina nakon toga Digg je prodat Betaworksu za samo 500.000 dolara.
Džeri Jang, izvršni direktor Yahooa 2009. godine odbio je Microsoftovu ponudu za preuzimanjem vrijednu čak 44,6 milijardi dolara. Većina dioničara bila je nezadovoljna odbijanjem, a Yahoo je sljedećih nekoliko godina upao u veliku krizu i polagani oporavak te kompanije uslijedio je tek dolaskom Marise Majer na mjesto izvršnog direktora.
Grin odbio Zukerberga na nagovor oca
Džo Grin je pomogao Marku Zukerbergu u razvoju stranice Facemash (zbog kojeg su upali u probleme na Harvardu), a kada ga je Zukerberg pitao da mu pomogne u radu na Facebooku, Grin ga je odbio jer je poslušao savjet oca koji mu je rekao da više ne radi na zajedničkim projektima sa Zukerbergom.
Da kojim slučajem nije poslušao očev savjet i da je nastavio raditi sa Zukerbergom, Grin bi sada mogao da ima udio u Facebooku vrijedan oko sedam milijardi dolara.
Galerija
Bonus video:
