Sve više Novosađana “kopa zlato” na internetu i zarađuje virtuelni novac - bitcoin. Ova vrsta “rudarstva” postala je toliko popularna da sugrađani kupuju i po nekoliko računara kako bi sakupili što više virtuelnog novca, a rekorder je Novosađanin koji je skupio 1.800 bitcoina, koji vrijede oko 1,5 miliona eura, navodi "24 sata".
"Pošto je potrošnja struje velika, jer računar neprekidno radi, a procesor košta oko 300 eura, udružili smo se nas osmorica i kupili osam računara, koje smo umrežili i naizmjenično svakoga dana drugi računar “kopa” bitcoine", kaže Novosađanin, programer po struci, koji nije želio da mu se navodi ime i prezime, kako “ne bi provocirao hakere u gradu”.
Koliko je kupovina virtuelnog novca uzela maha potvrđuje i činjenica da je jedan Novosađanin kupio čak 30 računara, koji “kopaju zlato” na internetu.
"Za nekoliko mjeseci prikupio je 1.800 bitcoina, koji vrede oko million i po eura", kaže sagovornik "24 sata".
Da Novi Sad prednjači u upotrebi bitkoina, potvrđuje i podatak da je školarinu u novosadskoj E-gimnaziji moguće platiti upravo tom virtuelnom valutom.
"S obzirom na to da je nastava u našoj školi bazirana na informacionim tehnologijama, a ovakav način prikupljanja novca sve je popularniji među našim učenicima, odlučili smo da im ponudimo i mogućnost plaćanja digitalnim novcem", kaže Nebojša Jovanović, direktor E-gimnazije.
Kurs bitcoina zbog velike popularnosti svakodnevno varira.
"Tako je 2009. godine, kada se pojavio, vrijedeo svega deset dolara. Sa vrtoglavim porastom potražnje skočila je i njegova vrijednost do čak 1.000 dolara, da bi danas jedan bitcoin vrijedio oko 600 dolara", kaže Jovanović.
Za prikupljanje virtuelnog novca neophodan je jak računar, a budite spremni i na daleko veći račun za struju.
"Računar bi, pored ostalog, trebalo da ima napajanje od bar 1.000 vati i dobro hlađenje, a takav košta oko 4.000 eura. S njim, zarada bi bila od 50 do 100 dolara mjesečno. Pri tom, neophodno je da imate dovoljno brz internet, a na računaru, koji traži bitcoine, nije moguće otvarati nijedan drugi program", objasnio je Jovanović.
Bitcoin se koristi za plaćanja na netu, ali se može mijenjati i za klasične valute, a nastaje "rudarenjem“.
Riječ je o procesu kojim se dio snage procesora računara pozajmljuje sistemu, a on rješavanjem matematičkih operacija verifikuje transakcije u virtuelnoj valuti.
Algoritam za proizvodnju napravljen je tako da u svakom trenutku ubacuje u opticaj određenu količinu bitcoina koja se dijeli na sve koji u tom trenutku “rudare”. Što je više "rudara“, teže se dolazi do virtuelne valute.
Bonus video:
