Mladi Evropljani koji koriste Facebook i druge društvene mreže izloženi su riziku zloupotrebe njhove privatnosti, nedavno je saopštio Žak Baro, zamjenik predsjednika Evropske komisije. Upozorenje dolazi od roditelja koji su ukazali na negativne posljedice postavljanja ličnih podataka i fotografija na popularne web sajtove koji su praktično vidljivi sa bilo kojeg računara u svijetu.
Kao problem nameće se nemogućnost uvođenja starosnog ograničenja na Facebooku i drugim socijalnim mrežama, jer Internetom surfaju i djeca, koja objavljuju lične podatke koje ne bi odobrili njihovi roditelji.
Facebook je samo jedna od društvenih mreža koju rado posjećuju najviše mladi. Na toj mreži možete se ispričati sa simpatijom, a da vam on(a) ne vidi bubuljice, da ne zna koliko zapravo imate godina...Facebook, uopšte, korisnicima pruža mogućnost da uvijek budu u kontaktu sa prijateljima, posebno sa onima koje inače ne viđaju često jer žive u drugim gradovima.
Ta popularna društvena mreža omogućava slobodu izražavanja, čime se razvija kreativnost, ali kreativnih je zapravo najmanje.
Mladi najveći korisnici
Prema podacima objavljenim na službenim stranicama Facebook ima preko 150 miliona aktivnih korisnika. Među korisnicima i posjetiocima, najviše je onih koji imaju do 19 godina. Virtuelni svijet nema nikakvih ograničenja.
Facebooku mogu uvijek da pristupe, nije im potrebna dozvola roditelja za izlazak, novac, dobra garderoba, čak ni društvo, jer ga na toj mreži uvijek mogu naći. Facebook može pomoći u stvaranju lažnog osjećaja važnosti i popularnosti.
Mnogo je lakše steći "prijatelje" na Facebooku nego u stvarnom životu. Tamo ne morate biti lijepi, uspješni, bogati... Dovoljno je da na profil postavite zanimljivu fotografiju, napišete nešto interesantno, i za dan-dva možete steći i stotinak “prijatelja”.
Facebook korisnici svakog mjeseca objave preko 800 miliona fotografija, te preko pet miliona video klipova... Na toj društvenoj mreži svakog mjeseca korisnici međusobno podijele različite sadržaje: linkove, vijesti, priče sa blogova, te kreiraju preko dva miliona različitih događaja za koje šalju pozive drugim korisnicima...
Zvaničnici Evropske unije zabrinuti su jer informacije prikupljene sa takvih sajtova mogu iskoristiti kompanije da bi namamile korisnike putem neželjene reklame da budu potrošači njihove robe.
Facebook korisnici svakog mjeseca objave preko 800 miliona fotografija, te preko pet miliona video klipova...
Kao izvršno tijelo Evropske unije, Komisija je objavila rezultate studije sprovedene krajem 2008. godine, prema kojoj je 33 posto ispitanih starosti od 15 do 24 godine svjesno svojih prava na lične podatke, dok je tek 18 posto upoznato sa nadležnostima nacionalne službe za zaštitu podataka.
Čuvanje privatnosti maloljetnika
Kod nas kultura čuvanja podataka nije razvijena, mladi se lako odriču privatnosti, ne razmišljajući mnogo o tome kome su sve zapravo dostupni njihovi lični podaci. Težeći upravo popularnosti, odnosno sticanju što većeg broja "prijatelja", često na Facebooku objave malo slobodnije ili izazovnije slike.
Svaki roditelj bi trebalo da se zapita da li zbilja želi da sliku njegove maloljetne kćerke ili sina vidi svako u svijetu, uostalom, zloupotreba fotografija maloljetnika je jedno od krivičnih djela svuda u svijetu. Na taj problem nadovezuje se i problem lažnog predstavljanja i otvara pitanje da li roditelji znaju da su osobe sa kojima njihovo dijete komunicira upravo one za koje se predstavljaju.
Još jedna, možda i najopasnija osobina Facebooka je što, kao i Internet uopšte, stvara zavisnost. Mladi na njemu provode sve više vremena, zapostavljajući druge obaveze i interesovanja, ali i svoje stvarne prijatelje i obaveze. Roditelji bi trebalo da se više interesuju za to šta zapravo njihovo dijete radi dok je na Facebooku, odnosno Internetu uopšte. Trebalo bi insistirati na tome da se djeca preko društvenih mreža ili na chatu druže samo sa osobama koje i stvarno poznaju, obratiti pažnju na slike i podatke, kao što su adrese, brojevi telefona i drugo koje dijete postavlja na svoj profil te poruke koje dobija od nepoznatih “prijatelja”.
Roditelji su često u zabludi kada misle da su spriječili dijete da provodi cijeli dan na Facebooku ili My Spaceu time što su mu isključili računar ili onemogućili pristup Internetu. Tu je uvijek pristup preko mobilnog telefona ili iz igraonice, i to kad roditelji ne gledaju, najčešće dok su djeca u školi i navodno prate nastavu - a ispod klupe GPRS na mobilnom telefonu radi punom parom.
Takođe su djeca sklona da i noću koriste Internet na mobilnom telefonu. Pogrešno je i nepotrebno zabranjivati korišćenje Interneta i njegovih servisa uopšte.
Mnogo je bolje razgovarati sa djecom, skrenuti im pažnju na moguće opasnosti, ali i prednosti koje globalna mreža pruža. Naravno, za to je potrebna informatička pismenost roditelja, jer mladi lako savladavaju nove informacione tehnologije, a roditelji u to moraju biti upućeni barem elementarno.
Bonus video:
