Traže rješenje za bolnicu u ZIKS-u, ali i dalje krše prava zatvorenika

Ministarstvo održivog razvoja i turizma traži najbolje arhitektonsko rješenje za specijalnu bolnicu u okviru Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija
288 pregleda 0 komentar(a)
ZIKS, Foto: Arhiva Vijesti
ZIKS, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 14.11.2018. 14:22h

Ministarstvo održivog razvoja i turizma traži najbolje arhitektonsko rješenje za specijalnu bolnicu u okviru Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), u kojoj će zatvorenici dobiti adekvatan tretman psihičkih oboljenja.

Oni su u spetembru raspisali konkurs za idejno arhitektonsko rješenje budućeg objekta specijalne zdravstvene ustanove, kao i još tri multifunkcionalna objekta u okviru postojećeg projekta, saopštili su “Vijestima” iz Ministarstva pravde.

Na neadekvatne uslove za liječenje psihijatrijskih bolesti kod zatvorenika ukazivao je više puta kroz mišljenja i preporuke institucije Zaštitinika ljudskih prava i sloboda, na čelu sa ombudsmanom Šućkom Bakovićem, a posljednji put je krajem 2017. godine objedinio sve preporuke i zapažanja o tom problemu u Izvještaju o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode.

Ombudsman je, između ostalog, preporučio Ministarstvu pravde, odnosno ZIKS-u, da razmotri potrebu hitnog uspostavljanja psihijatrijskog odjeljenja u ZIKS-u.

To odjeljenje bi trebalo biti dio specijalne zdravstvene ustanove, čiju izgradnju Ministarstvo pravde planira u Spužu.

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelevićsmatra da sprovođenje konkursa u 2018. pokazuje da se nije prioritetno pristupilo izgradnji specijalne bolnice.

“Ombudsman u mišljenju pominje da u zatvoru borave pacijenti koji su morali biti u bolnici, u skladu sa mjerom obaveznog liječenja i čuvanja u psihijatrijskoj ustanovi, što ukazuje na to da se tim ljudima u kontinuitetu krše prava”, kazala je “Vijestima” Gorjanc Prelević.

Ona je podsjetila da je Komitet za anti-torturu (CPT) Savjeta Evrope još 2013. godine jasno rekao da “prioritetno treba izgraditi specijalnu bolnicu u okviru ZIKS-a”.

“CPT je u mišljenju o posjeti Hrvatskoj 2017. godine jasno rekao da zdravstveni centri u zatvoru nisu bolnice, već da je neophodno da se zatvorenici sa mentalnim poremećajima premjeste u specijalizovane psihijatrijske ustanove. Iako je CPT u izvještaju o posjeti Crnoj Gori za 2013. takođe sasvim jasno rekao da prioritetno treba izgraditi specijalnu bolnicu u okviru ZIKS-a, ona nažalost nije počela da se gradi ni pet godina kasnije”, navodi Gorjanc-Prelević.

Iz kancelarije Zaštitinika saopštili su “Vijestima” da ni nijesu zadovoljni što još nijesu otklonjene nepravilnosti u tretmanu zatvorenika sa psihijatrijskim oboljenjima.

“Iako smo zabilježili određeni napredak u vidu dodatnog angažovanja psihijatra, odnosno srednjeg medicinskog kadra, ne možemo biti zadovoljni imajući u vidu da još uvijek izostaje odgovarajuće rješavanje uočenih nepravilnosti”, navodi se u odgovoru ombudsmana.

Baković je podsjetio da su preporučili Ministarstvu pravde da se hitno pronađe rješenje za prevazilaženje nedostojanstvenog tretmana mentalno oboljelih u crnogorskim zatvorima, nastalog, između ostalog, i zbog višegodišnje preopterećenosti kapaciteta Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, jedine u Crnoj Gori za teža psihijatrijska oboljenja, a koja nije imala mogućnost da prihvati ova lica. “Preporuka je data u odnosu na tada zatečeno stanje, odnosno uočenu pojavu da su zavisnici od opojnih droga i druga lica u kriznim stanjima vezivana za krevet. Zaštitnik u takvom postupanju nije mogao ustanoviti namjeru kažnjavanja ovih lica, naprotiv, lica su vezivana kako ne bi povrijedila sebe ili druge i to u trajanju do nekoliko sati. Ali, kako je precizno navedeno u izvještaju, niti je prihvatljiva dužina trajanja ove mjere, niti način i mjesto na kojem se ona sprovodila. Podsjećamo, trajanje mjere bi se moralo mjeriti minutima, a ne satima, i morala bi biti izvedena od strane obučenog medicinskog osoblja, na način na koji se najmanje ugrožava ljudsko dostojanstvo i u terapeutskom okruženju”, navodi se u odgovoru “Vijestima”.

Iz ZIKS-a su “Vijestima” odgovorili da je svim zatvorenicima dostupna psihijatrijska pomoć koja je obezbijeđena stalnim angažovanjem specijaliste psihijatrije kao i konsultativnog specijaliste psihijatrije narkologa u okviru Sektora za zdravstvenu zaštitu Zavoda, čime su, navode u odgovoru, ukinute liste čekanja na pregled psihijatra.

Osuđenici sa mentalnim poremećajima, kako tvrde, pod stalnim su nadzorom psihijatra “uz medikamentozni tretman i psihoterapijski pristup”.

“Postoji mogućnost slanja u referentne psihijatrijske ustanove u slučaju pogoršanja psihičkog stanja koji prevazilaze mogućnosti zbrinjavanja i liječenja u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, piše u odgovoru ZIKS-a.

Pojasnili su da se zdravstvena zaštita zatvorenicima pruža u okviru Sektora za zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou (dom zdravlja) i u određenom dijelu na sekundarnom nivou (bolnica).

“U Sektoru za zdravstvenu zaštitu, između ostalih, angažovani su i ljekari specijaliste psihijatri koji pružaju zdravstvenu zaštitu iz oblasti psihijatrije licima lišenim slobode smještenim u svim zatvorima u Spužu i Zatvoru Bijelo Polje u skladu sa uslovima koji su mogući u ambulantama koje su registrovane kod Ministarstva zdravlja, a za teža akutna stanja liječenje se obezbjeđuje u bolnicima na odjeljenjima psihijatrije ili u Specijalnoj bolnici Dobrota jer su svi zatvorenici zdravstveno osigurani kod Fonda za zdravstvo”, piše u odgovoru ZIKS-a.

Istakli su i da je Strategijom za izvršenje krivičnih sankcija za period od 2017. godine do 2021. godine u okviru kompleksa ZIKS-a planirana izgradnja posebnog objekta za potrebe Specijalne zdravstvene ustanove.

“U Specijalnoj zdravstveno ustanovi će se izvršavati mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, obaveznog liječenja narkomana i obaveznog liječenje alkoholičara, a biće i odjeljenja za akutna psihijatrijska oboljenja zatvorenika koji su na izdržavanju kazne zatvora, kojima nije izrečena mjera bezbjednosti što će unaprijediti zdravstvenu zaštitu u dijelu da se zatvorenici neće upućivati na liječenje u odjeljenjima psihijatrije”, navode iz Zavoda.

Gorjanc Prelević tvrdi da se HRA odavno zalaže za izgradnju posebne bolnice u kojoj bi se obezbijedilo odgovarajuće liječenje forenzičkih pacijenata, dok uspostavljanje ”psihijatrijske jedinice” u zatvoru kao prelazno rješenje ne može da zamijeni bolnicu.

Konstatovala je i da treba imati u vidu i da je Evropski sud za ljudska prava neodgovarajuće liječenje od mentalnih oboljenja u zatvoru smatrao i nečovječnim postupanjem protivno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Iz Bakovićevog kabineta tvrde da će do najavljene izgradnje bolnice nastaviti “da pažljivo prate poštovanje ljudskih prava ove populacije i da, kao i do sada, ukazuje na sve uočene nepravilnosti upravo u cilju njihovog otklanjanja”.

U Zavodu postoje grupni tretmani bolesti zavisnosti

U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija od 2016. godine se u liječenju bolesti zavisnosti primjenjuje grupni psihoterapijski tretman „12 koraka“.

Iz ZIKS-a navode da se tretman sprovodi i kao individualni psihoterapijski tretman pacijenata sa mentalnim poremećajima.

“Time se osnažuju njihovi individualni kapaciteti i unapređuju bihejvioralni obrasci, a u cilju bolje buduće resocijalizacije i reintegracije u društvu”, piše u odgovoru ZIKS-a.

U posljednjem mišljenju Zaštitnika, od 20. jula, jedan od zatvorenika navodi da u spuškom Kazneno-popravnom domu ne postoje grupni i individualni tretmani za liječenje zavisnosti od alkohola, već da ga liječe samo tabletama.

Bakovićeva zamjenica Zdenka Perović zaključila je da u slučaju podnosioca pritužbe, koji je odbijao liječenje u zatvoru, nijesu povrijeđena ljudska prava, ali je ponovio ranije preporuke o izgradnji specijalne bolnice.

Nema sumnje da se u ZIKS-u i dalje krše prava zatvorenika

U instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda tvrde da pažljivo prati postupanje Minstarstva pravde po datim preporukama, posebno imajući u vidu “ranjivost ove kategorije lica koja borave u ZIKS-u”.

“Zaštitnik je u izvještaju bio veoma jasan: pacijentima koji pate od akutne psihoze ili teške depresije potrebno je obezbijediti neodložno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi. Dakle, nema sumnje da se ovakva mentalna oboljenja, za sada, ne mogu adekvatno liječiti u Zavodu, pa se neodgovarajućim uslovima za liječenje krši pravo mentalno oboljelog lica na zdravstvenu zaštitu”, navodi se u odgovoru Zaštitinika.

Tvrdi da su zabilježili određeni napredak u vidu dodatnog angažovanja medicinskog kadra-psihijatra, ali da i dalje izostaje odgovarajuće rješavanje uočenih nepravilnosti.

Bonus video: