Privremeni odbor poslednja je šansa za Albance da riješe pitanje zastupljenosti u parlamentu, ali i za crnogorsko društvo da se nešto promijeni na bolje, ocijenio je bivši poslanik Vaselj Siništaj.
On je agenciji MINA kazao da postoje dva razloga zašto albanskim partijama treba vratiti zagarantovane mandate.
„Jedno je činjenica da za Ustav Crne Gore ni jedan poslanik iz albanskih subjekata nije glasao. I Ustav nije sadržao zahtjev Savjeta Evrope, iskazan kroz potpisivanje Deklaracije, o minimumu manjinskih prava. To je bio prvi signal da neće biti jemstva stečenih prava“, rekao je Siništaj.
On kao drugi razlog navodi da su Albanci nakon usvajanja novog Zakona o izboru odbornika i poslanika, „i pored afirmativne akcije, afirmativno diskriminisani“.
Siništaj je ukazao da su Albanci sa četiri-pet poslaničkih mandata svedeni trenutno na jedan uz mogućnost da sjutra možda ne bude ni jedan i dodao da je prag od tri odsto, koliko je predviđeno za predstavnike albanskih manjina, teško obezbijediti.
Na pitanje da li je privremeni odbor poslednja šansa da se Albancima vrate zagaranotvani mandati, Siništaj je kazao da nije samo šansa albanskih partija, već crnogorskog društva da se nešto promijeni na bolje.
„Ima više razloga da se borimo jer mislimo da je ovo zadnji voz da se uhvati ono što je oduzeto kao stečeno pravo“, rekao je Siništaj.
On je podsjetio da su Albanci imali pravo na garantovane mandate do 2011. godine i da im je oduzeto uz obrazloženje da se time razbija građanski koncept države i da najveći pravni akt u Crnoj Gori ne prepozanje većinu i manjinu.
„Razvili smo koncept građanske države, a koja ne funkcioniše. E to je manjakavost. Možemo reći da smo donekle zadovoljni Ustavom, iako nije bilo odredbe posebne kao jemstvo stečenih prava“, rekao je Siništaj.
On je kazao da nemaju ništa protiv hrvatskog naroda.
„Naprotiv, priželjkujemo da svi ostvaruju ono što treba, ali građanski koncept države neće se dirati ako se da nešto što je vrlo specifično za Albance, i u pogledu istorije, jezika i pisma. Jedini smo koji smo specifični u tom pogledu, a da nam je uskraćeno to pravo“, rekao je Siništaj.
Kako je naveo, Hrvati sa 0,35 odsto, odnosno nepunih hiljadu glasova, imaju isto mandata kao Albanci, s tim što u Vladi imaju i potpredsjednika, dok Albanci imaju samo ministre.
„Stvar je premijera kako će krojiti politiku, ali moramo biti svi jednaki pred zakonom i bili smo vrlo blizu da ostvarimo to pravo. Znam i jasno mi je da nas naše nesuglasice, unutrašnje političke svađe koštaju“, rekao je Siništaj.
Ne treba, kaže on, za inat bilo čiji tonuti dublje nego što je trenutak.
„Moramo voditi računa ne radi sebe, nego budućih mladih generacija i obezbijediti da bude određeni broj mandata, a ne na ovakakav način što će se zadnji dan, plašim se, opet neko sjetiti i dati amandam „Evo mi smo spremni, ali nemamo dvotrećinsku većinu“, kazao je Siništaj.
Kako je rekao, vjeruje da će Nacionalni savjet Albanaca ovog puta makar formirati stručni, pravni tim, angažovati i nekoga sa strane i uputiti zahtjev prema Skupštini, jer do 20. septrembra naredne godine taj posao mora biti završen.
Siništaj je podsjetio da je koalicija „Albanci odlučno“ imala sporazum sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) da se do 2020. godine riješi pitanje zagarantovanih mandata za Albance.
„Ako ne uspijemo kroz skupštinsku proceduru, uputiti i evropskoj misiji u Crnoj Gori, i reći da je Savjet Evrope izigran, da nije ispoštovlan zahtjev koji su sami potpisali da će biti propisano Ustavom“, rekao je Siništaj.
On je objasnio da se obim prava manjina ne može smanjivati, već samo povećavati i podsjetio da su Albanci, kada im je ukinuto pravo, imali pet mandata i poseban izborna mjesta.
„To nikako nije smjelo da se desi, nikako kad Savjetu Evrope dajete garancije, potpisujete kao da će to biti, a nema. Pa i oni su bili dužni da preduzimaju mjere“, rekao je Siništaj.
Kad sve zavisi od političke volje, čak i ono što je pravno, ljudski i građansko onda, dodaje Siništaj, nije dobro.
„Ako se nešto grbavo rodi, grbavo će i biti, teško će se ispraviti. Nažalost, sve zavisi od političke volje i neke trgovine koja nije dobra ni u jednom trenutku“, zaključio je Siništaj.
Iz Socijaldemokrata Crne Gore rekli su agenciji MINA da je jedan od osnovnih zadataka privremenog skupstinskog odbora i rad na definisanju predloga izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika, u okviru kojeg se kao legitimno pitanje može otvoriti i pitanje afirmativne akcije.
“Svakako smatramo da o ovom ali i drugim segmentima daljeg unapređenja izbornog zakonodavstva treba voditi konstruktivnu diskusiju u okviru privremenog skupštinskog tijela”, kazali su iz SD-a.
Bonus video:
