Predsjednik Skupštine opštine Andrijevica Dobrašin Lalević istovremeno pokriva i funkciju direktora tamošnje Osnovne škole “Bajo Jojić”, ali i predsjednika Upravnog odbora podgoričkog Doma učenika i studenata, što je u suprotnosti sa Zakonom o sprečavanju korupcije (ZSK).
Prema ZSK, odbornik ne smije biti “predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa, izvršni direktor, član menadžmenta javnog preduzeća, javne ustanove ili drugog pravnog lica”.
Zbog toga je nedavno više odbornika u Podgorici podnijelo ostavke na pozicije direktora u ustanovama ili na članstva u upravljačkim tijelima ustanova ili preduzeća.
Lalević je “Vijestima” kazao da je spreman da podnese ostavku ukoliko se njegov angažman kosi sa propisima.
“Za funkcije u SO Andrijevica i Domu učenika i studenata, ne primam nadoknade”, kazao je on.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), na čijem je čelu Sreten Radonjić, nijesu odgovorili na pitanja da li je Lalević u sukobu interesa zbog tri, prema Zakonu, nespojive funkcije. Nijesu odgovorili ni da li će kontrolisati ovog funkcionera, s obzirom na to da je Agencija ranije donosila odluke da direktori škola ne smiju biti i odbornici.
“Imam pravo da biram i da budem biran. Agencija je donijela odluku da jedan od kolega, odbornik iz druge opštine i direktor škole krši zakon. Međutim, Upravni sud je presudio u njegovu korist i ocijenio da je naše ustavno pravo da biramo i budemo birani”, kazao je Lalević.
Ističe da biti odbornik u malim sredinama nije stvar prestiža niti velikih nadoknada za taj posao.
“U malim sredinama je i manji broj obrazovanih ljudi. Odborničke nadoknade su u malim sredinama jako male i niko ne bi doveo u pitanje obraz zbog 50 eura nadoknade. Možda u većim sredinama ovo zakonsko ograničenje ima smisla, u malim nema”, kazao je Lalević.
U skupštinskoj proceduri je Predlog izmjena i dopuna ZSK, koji bi odbornicima omogućio da istovremeno budu na više funkcija.
Član 12 stav 2 Zakona odbornicima zabranjuje da istovremeno bude predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa javnog preduzeća ili ustanove čiji je vlasnik država ili opština.
Poslanici Demokratske partije socijalista, koji su predlagači izmjena ZSK, tvrde da se odbornici sa aspekta rizika od korupcije “na ljestvici nalaze daleko ispod” mnogih predstavnika vlasti za koja nijesu propisana ograničenja.
Ističu i da ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije, niti potvrđene međunarodne konvencije sa kojima je potrebno obezbijediti usklađenost.
Međutim, Konvencija UN protiv korupcije definiše javnog funkcionera kao “svako lice koje vrši zakonodavnu, izvršnu, upravnu ili sudsku funkciju, bilo da je imenovano ili izabrano, bilo da je ona stalna ili privremena, plaćena ili neplaćena, bez obzira na rang tog lica”.
U mišljenju Agencije iz 2016, a koje potpisuje direktor Sreten Radonjić, stoji da bi omogućavanje odbornicima da imaju veće privilegije bilo korak unazad.
Ministarstvo prosvjete: Čekamo stav ASK
Iz Ministarstva prosvjete su saopštili da njihovo djelovanje u vezi sa direktorima koji su istovremeno i odbornici zavisi od mišljenja Agencije.
“Od njihovog mišljenja će zavisiti dalje aktivnosti Ministarstva. Svakako ćemo postupiti u skladu sa propisima”, kazali su iz prosvjetnog resora.
Bonus video:
