Ukoliko opozicija ne pokazuje spremnost da bude korektiv ili alternativa vlasti onda je logično da se ne može govoriti o jakom kontrolnom mehanizmu Skupštine, rekao je predsjednik parlamenta Ivan Brajović.
On je govorio na okruglom stolu na temu Komunikacija građana i poslanika, koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Brajović je ocijenio da je rad poslanika prošle godine godini u značajnoj mjeri obilježen svojevrsnim pritiskom opozicije i pokušajima vaninstitucionalnog djelovanja, uz podršku dijela medija i nekih nevladinih organizacija.
On je rekao da je od preuzimanja dužnosti pozivao poslanike i poslanice na jačanje svijesti o odgovornosti prema biračima i ukazivao da je Skupština jedino mjesto dijaloga među političkim subjektima kojima su upravo građani omogućili parlamentarni status.
"Danas, nakon što su građani na predsjedničkim i lokalnim izborima pokazali što misle o bojkotu, možemo da konstatujemo da je to shvatila većina opozicionih poslanika i da Skupština sada radi u gotovo punom sastavu", kazao je Brajović.
On je rekao da je posebno važno formiranje privremenog skupštinskog Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, uz učešće vlasti i opozicije, koji će, kako je kazao, dodatno unaprjediti izborni ambijent i ojačati povjerenje građana u izborni proces, što je osnova svake zrele demokratije.
"Najavljujući paralelni rad, dio poslanika – njih devetoro je izabralo da ostanu na marginama ovog važnog procesa, koji ima podršku 72 poslanika, većinske Crne Gore, kao i međunarodne zajednice", rekao je Brajović.
On je naveo da su nastavak jačanja zakonodavne i kontrolne funkcije Skupštine, njenih sveukupnih kapaciteta i transparentnosti rada, važan preduslov njenog daljeg razvoja, kao i snaženja zemlje u cjelini.
"Za način funkcionisanja i efikasnost rada izvršne vlasti odgovorna vladajuća koalicija koja čini Vladu, dok su za kvalitet rada Skupštine podjedanko odgovorni svi poslanici, bez obzira da li pripadaju vladajućoj većini ili manjini. Samo takav pristup omogućava ostvarivanje ustavnih funkcija zakonodavne vlasti u punom smislu", rekao je Brajović.
Brajović je rekao da je svaki saziv Skupštine prije svega odraz volje građana, odnosno birača i da je njen rad u velikoj mjeri uslovljen datim okolnostima i dešavanjima tokom mandata.
On je podsjetio da se u novembru navršavaju dvije godine od konstituisanja 26. saziva Skupštine i njegovog izbora za predsjednika.
"Ukoliko uzmemo u obzir sve okolnosti koje su obilježile dosadašnji rad ovog saziva crnogorskog parlamenta, smatram da su ostvareni dobri rezultati i da je trasiran dobar pravac njegovog razvoja", rekao je Brajović.
Prema njegovim riječima, ovaj saziv značajno je prekinuo raniju praksu držanja zakona i izvještaja na čekanju.
"Na opaske da nije bilo dovoljno rasprave o pojedinim zakonima, odgovaram da je izostala veća uključenost opozicije ili prijedlozi alternativnih rješenja. Ukoliko opozicija ne pokazuje spremnost da bude korektiv ili alternativa vlasti onda je logično da ne možemo pričati o jakom kontrolnom mehanizmu Skupštine, jer je to jedan od najznačajnijih mehanizama za nadzor nad radom izvršne vlasti“, kazao je Brajović.
Doprinos otvorenosti rada Skupštine ogleda se, kako je ocijenio, i u uređenju finansijskog poslovanja i zaustavljanju zloupotreba, koje su identifikovane kada je, kako je kazao, došao na čelo Skupštine.
"Uspješno realizujemo preporuke Državne revizorske institucije, sa kojom smo potpisali Protokol o saradnji. Nakon višegodišnjeg haosa i brojnih nezakonitosti, cilj je da ostvarimo djelotvornu budžetsku kontrolu i promovišemo odgovornost, transparentnost i dobro rukovođenje u oblasti javnih finansija“, kazao je Brajović.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković ocijenila je da su rezultati Skupštine u sprovođenju kontrolne funkcije i u komunikaciji sa građanima skromniji nego ranije.
"Posebno je potrebno jačati funkciju kao instituciju, koja sa jedne strane direktno predstavlja građane, a sa druge strane može da kontroliše izvršnu vlast koja svojim odlukama određuje sudbinu građana“, navela je Ćalović Marković.
Kako je kazala, kontrolna saslušanja u parlamentu se rijetko održavaju, suštisnki nema kontrole nad radom izvršne vlasti, a diskusijom dominiraju političke teme.
"Rijetko vidimo građane, predstavnike nevladnih organizacija (NVO), eksperte na sjednicima skupštinskih odbora, kao što je to nekad bio slučaj“, rekla je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, nije propisana procedura, odnosno institucionalni mehanizam na koji način se građani mogu obratiti parlamentu.
"Parlament nikada nije propisao proceduru, na osnovu koje građanin može da zna da će njegova inicijativa biti razmotrena i da će dobiti odgovor, bio on pozitivan ili ne“, dodala je Ćalović Marković.
Ona smatra da je potrebno preciznije definisati odnos građana i poslanika, građana i Skupštine, da bi svako mogao da se obrati parlamentu kada je potrebno da ga ta institucija zaštiti i da mu pomogne.
Ćalović Marković je navela da je povjerenje u skupštinu veoma malo.
"I dalje govorimo o polovini građana koji ne vjeruju parlamentu, koji mu se ne obraćaju, već NVO. Nadam se da će parlament uskoro usvojiti proceduru koja će svakom građaninu omogućiti da da svoj konstruktivan doprinos i predloge“, zaključila je Marković Ćalović.
Bonus video:
