Evropa i okruženje mjesecima dižu glas za i protiv ACTA, organizuju proteste, predavanja… a u Crnoj Gori će naredne sedmice biti organizovan tek prvi događaj – okrugli sto, na temu spornog sporazuma koji prijeti da promijeni internet.
"Crnogorska lijenost je možda presudila što su njeni građani i institucije ostali nijemi na ACTA dokument”, u šali kaže Vujica Lazović, ministar za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT).
U zbilji, posebnog razloga za to nema, a ministar je, kaže, začuđen što se, kao i u okruženju, protesti protiv ACTA nisu desili i na domaćem terenu.
Nije na MIDT da podstiče proteste, ali bi, da su se desili i u Crnoj Gori, protesti protiv ACTA dobrodošli jer bi država tada imala dodatnu argumentaciju protiv potpisivanja spornog dokumenta u trenutku kad bude trebalo da saopšti svoj stav o njemu, kaže Lazović
Nije na MIDT da podstiče proteste, dodaje on, ali bi, da su se desili i u Crnoj Gori, protesti protiv ACTA dobrodošli jer bi država tada imala dodatnu argumentaciju protiv potpisivanja spornog dokumenta u trenutku kad bude trebalo da saopšti svoj stav o njemu.
ACTA je međunarodni trgovinski sporazum protiv falsifikovanja. U tajnosti su ga pet godina pripremale najveće svjetske sile. Sporazum je proteklih mjeseci naišao na žestoko protivljenje javnosti Evropske unije (EU) zbog odredbi koje omogućavaju drakonske kazne. Njemačka i Holandija, odnedavno i Slovenija, zamrzle su ratifikaciju ili su odložile potpisivanje do daljeg. SAD, Japan, Australija, Kanada, Južna Koreja, Singapur su, takođe, među potpisnicama. Od 27 članica EU, njih 22 su potpisale taj sporazum, koji je usmjeren na sprečavanje on-line krađe i piraterije, ali ga još nisu ratifikovale. EU se nakon toga suočila sa nekoliko stotina protestnih skupova, te sa peticijom koju je potpisalo oko dva miliona ljudi i javnom osudom potpisivanja sporazuma. O prihvatljivosti peticije će 19. i 20. marta odlučivati Komitet za peticije.
Protiv ACTA preko 2,4 miliona potpisa
Očekuje se da Crna Gora dobije ACTA sporazum kao zvaničan dokument u onoj fazi pregovaranja kad se dođe do poglavlja 10, koje se odnosi na informaciono društvo i medije, kao i u fazi pregovora u dijelu zaštite intelektualnih prava i sloboda.
„Kao ministar za informaciono društvo jesam za zaštitu autorskih prava i smatram da u slučaju ACTA treba tražiti model koji će biti balans između nastojanja da se, sa jedne strane zaštite ta prava, a sa druge da se zaštiti sloboda pojedinca na internetu“, smatra Lazović.
INTERNET je moćan jer nema vlasnika
Prema njegovim riječima, intelektualna dobra i autorsko pravo treba zaštititi, ali kaže da to, u slučaju ACTA, može da izrodi u nešto što može da bude problematično za internet kao koncept.
"Uvijek smo govorili da internet nema vlasnika i da kod interneta nema hijerarhije upravljanja, i u tome i jeste njegova moć. Zahvaljujući takvoj koncepciji, internet se brzo proširio i među nerazvijenim i siromašnim zemljama. Činjenica da je 39 zemalja preko pet godina tajno pregovaralo o tom sporazumu je nešto što u startu može da izazove podozrenje i sumnju. Predsjednici zemalja koje su kolijevke demokratije nisu svojim građanima htjeli da saopšte rezultate tih tajnih pregovora“, kaže Lazović.
On navodi da neki članovi tog sporazuma generalno mogu da budu u funkciji zaštite autorskih prava, ali mogu i te kako da predstavljaju i osnov za ugrožavanje slobode na internetu.
„Ako ACTA predviđa da se daje pravo internet provajderima da kontrolišu saobraćaj i sadržaj koji razmjenjuju njihovi korisnici, budite sigurni da će oni uvijek to pravo iskoristiti i onda ulazimo u nešto što je izuzetno problematično. Društvene mreže, internet... su pitanja individualnih sloboda i intime“, kazao je Lazović.
ACTA (ni)je policija globalne mreže
Nedavno je Karel de Guht, evropski komesar za trgovinu pred Evropskim parlamentom (EP) kazao da ACTA neće cenzurisati internet, te da neće biti policija interneta.
„ACTA neće pružiti pravnu osnovu koja bi dala bilo kome pravo da vam kontroliše elektronsku poštu ili blogove. Neće ograničavati prodaju legalnih generičkih ljekova, niti omogućiti carini ili policiji, ili bilo kome, da pregledava vaše laptopove, mp3 fajlove ili vaše pametne telefone“, kazao je Guht na jednoj od nedavnih rasprava o ACTA u Briselu, kritikujući javnost kako osuđuje ACTA na osnovu starijih verzija sporazuma.
Ako ACTA predviđa da se daje pravo internet provajderima da kontrolišu saobraćaj i sadržaj koji razmjenjuju njihovi korisnici, budite sigurni da će oni uvijek to pravo iskoristiti
„ACTA predviđa da na granici policajac ima pravo da vam oduzme mobilni telefon, tablet računar, laptop... da bi prekontrolisao da li se tamo nalaze sadržaji koji ugrožavaju nečije autorsko pravo. Vjerujte da je to izuzetno problematično“, kaže on.
Problematična je, dodaje Lazović, i činjenica da ACTA predviđa formiranje upravljačkog komiteta mimo Ujedinjenih nacija (UN) i mimo Svjetske trgovinske organizacije (STO).
Ako ćemo da budemo paranoični, kaže on, može se ići i u pravcu da se misli da su se možda vlade pojedinih zemalja uplašile moći interneta, naročito poslije arapskog proljeća i sličnih događaja, pa je odlučeno da se sve stavi u neku formu kontrole.
Ostaće lijepa priča za djecu
„Kao informatičar, univerzitetski čovjek, građanin i korisnik interneta imam određenu rezervu prema tom sporazumu. U okviru STO je i ranije postojao trgovinski sporazum koji je isto podrazumijevao zaštitu autorskih prava, ali ne u formi kako se to sada radi. Ono čega me je strah je činjenica da su ACTA već prihvatile velike i moćne zemlje. Sporazum su već verifikovale SAD, Japan, Kanada. U Evropi čekamo reakciju njemačke vlade i parlamenta. Ako oni ne ratifikuju sporazum, onda ima šanse da tražimo njegovu modifikovanu formu. U suprotnom ćemo morati da prihvatimo pravila igre“, kaže Lazović.
A prihvatanje pravila igre znači da sjedite za računarom i radite, i razmišljate o tome kako sve to što radite prati neko veliko oko, odnosno vaš internet provajder.
„Možda ćemo djeci i unucima govoriti kako smo imali nekad slobodan i komforan internet“, kaže ministar za informaciono društvo. Okrugli sto na temu ACTA biće održan u Podgorici, u organizaciji MIDT, a njemu će, pored ostalih, prisustvovati predstavnici akademske zajednice, Zavoda za zaštitu intelektualne svojine.
Hvala „žutim“ računarima i piratskom softveru
Kao još jedan od motiva za nastanak ACTA sporazuma, Lazović navodi mogućnost „da su možda bogati odlučili da više ne dijele znanje siromašnima“.
"Siromašni nikad nisu bili u prilici da plaćaju visoke cijene da bi mogli da dobiju neka dobra koja su u formi zaštite autorskih prava dosta skupa. Zahvaljujući internetu kakav je bio do sada, siromašne zemlje su bile u prilici da dobiju znanje, što je pospješivalo i njihov razvoj. Išlo se naprijed. Zamislite da smo mi u Crnoj Gori unazad 20 godina bili obavezni da sve što je na određeni način u zoni autorskih prava plaćamo, uključujući i potrebu nabavljanja licenciranog softvera...
Mi smo zahvaljujući 'žutim' računarima i piratskom softveru napravili prve ozbiljne korake u razvoju informacionog društva. Postoji teorija prema kojoj su velike kompanije to namjerno radile ne bismo li se mi dovoljno inficirali, jer ćemo kada postanemo zavisni morati to da plaćamo“, kaže Lazović.
Bonus video:
