To što je prema rezultatima popisa 35 odsto stanovništva Crne Gore informatički pismeno je potpuno očekivan rezultat, kaže Božo Krstajić, profesor sa Elektrotehničkog fakulteta. Rezultat je očekivan i za Agenciju za elektronske komunikacije, za čije potrebe je u februaru rađeno istraživanje o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), čiji rezultati se poklapaju sa onima sa popisa: računare i internet podjednako koriste muškarci i žene, računare i internet više koristi mlađa populacija, korišćenje računara i interneta opada sa povećanjem godina, korišćenje računara i interneta raste sa stepenom obrazovanja, računari i internet se više koriste u južnoj i centralnoj regiji nego na sjeveru Crne Gore.
Poznavanje rada na računaru je kategorija za koju su tokom popisa 2011. prvi put prikupljani podaci. Poznavanje rada na računaru je prema Monstatu definisano kao mogućnost korišćenja osnovnih računarskih aplikacija za izvršenje svakodnevnih zadataka.
Tako su, prema rezultatima popisa, informatički pismeni oni koji znaju da koriste sve četiri ponuđene aplikacije – Word, Excel, internet, aplikaciju za upravljanje elektronskom poštom. A takvih je 35 odsto, starijih od 15 godina. Samo neku od ponuđenih aplikacija koristi 16 odsto isptanika, koji se smatraju djelimično informatički pismenim, a nijednu aplikaciju ne koristi čak 48 odsto stanovništva.
Za profesora Krstajića, taj rezultat će biti bolji, ali ne, kako je rekao, zahvaljujući “našim aktivnostima“, već više vremenom.
Šta je starije - kokoška ili jaje?
Da li prvo edukovati građane, ili im ponuditi servise? Krstajić smatra da bi trebalo ići prvo sa servisima, jer bi oni mogli da podstaknu građane da se obrazuju i koriste informaciono-komunikacione tehnologije. Ipak, kako je rekao, trebalo bi voditi računa da servisi budu prilagođeni građanima, a ne onom ko pruža usluge.
„Vrlo često smo svjedoci servisa koji odbijaju i pismene korisnike, a kamoli da privlače nepismene“, kaže on.
„Vrlo često smo svjedoci servisa koji odbijaju i pismene korisnike, a kamoli da privlače nepismene“, kaže Krstajić
“To bi podstaklo veliki broj građana starije dobi da se ICT opismeni“, dodaje Krstajić.
U cilju popularizacije ICT među starijim korisnicima, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) i Crnogorski telekom su prošle godine organizovali obuku za penzionere. Obuku je pohađalo oko 330 korisnika, a u MIDT očekuju da će slična obuka ponovo biti organizovana.
Zašto ne koristite internet? Zato što mi ne treba
Jovanka Radović iz Crnogorskog telekoma smatra da biza starije bilo korisno organizovati kurseve interneta i računara gdje bi mlađi ljudi bili predavači i edukatori.
“Takvi kursevi, na kojima su veoma mladi predavači edukovali svoje roditelje, pa čak i svoje nastavnike, dali su izuzetne rezultate u nekim zemljama“, dodaje ona.
Podsjećajući da je odgovor velikog broja ispitanika u jednoj anketi, na pitanje “zašto ne koriste internet“, bio “zato što mi treba“, Radović kaže da bi ljudima trebalo na jednostavan način pokazati prednosti i mogućnosti računara i interneta.
“Treba im pokazati koliko ta nova znanja mogu da im na mnogo načina upotpune kvalitet života“, smatra ona.
Radović je optimista i da će onih 16 odsto građana koji su prema Monstatu sada u grupi djelimično informatički pismenih, veoma brzo steći dodatna znanja i postati kompjuterski pismeni.
Uređaji i nove tehnologije put do većeg broja edukovanih korisnika
“Ako pogledamo podatak da je za devet mjeseci ove godine broj ADSL korisnika porastao za 9.600 (18 odsto), onda ima razloga za optimizam jer to pokazuje da sve više korisnika interneta prelazi na savremenije tehnologije koje u mnogome olakšavaju sticanja potrebnih znanja o internetu i računarima“, dodaje Radović.
I u Telenoru smatraju da je, pored edukacije, osnovni uslov za unapređenje informatičke pismenosti i omogućavanje kvalitetnog internet pristupa, kao i dostupnost većeg broja uređaja koji omogućavaju korišćenje naprednih informacionih servisa. Ta kompanija je nedavno počela testiranje 4G mobilne mreže, koja će omogućiti brzine i do šest puta veće od dosadašnjih. Telenor je tokom prošle godine korisnicima ponudio i servis Telenor klik, koji i korisnicima sa „običnim“ telefonima omogućava internet pristup.
Podatak da 48 odsto građana u Crnoj Gori ne poznaje rad na računaru, odnosno pripada kategoriji informatički nepismenih, je izazov i za MIDT. Radule Novović, pomoćnik ministra, kazao je za TV Vijesti da je dobijeni rezultat razlog da MIDT intenzivira aktivnosti na planu povećanja informatičke pismenosti u Crnoj Gori.
Raduje ipak, kako navodi, činjenica broj korisnika računara u zemlji raste iz dana u dan. Tako je plan koji je MIDT zacrtalo Strategijom razvoja informacionog društva da broj korisnika računara u Crnoj Gori do 2016. bude na nivou zemalja EU – oko 75 do 80 odsto, za nadležne u MIDT sasvim realan i ostvarljiv – čak i prije tog roka.
Ima li samo Microsoft aplikaciju za obradu teksta?
Pomoćnik ministra za informaciono društvo smatra da je jedan građanin informatički pismen ukoliko poznaje Office paket: Word, Excel, Power Point, internet i njegove servise.
„To je set znanja koje kandidat mora posjedovati prilikom konkurisanja za posao ili kao student na fakultetu, kada je u pitanju korišćenje rada na računaru“, smatra on.
Ni Novović, ni Monstat, nisu pomislili da bi, kada govore o aplikacijama koje bi kandidati trebalo da znaju, umjesto Office paketa kompanije Microsoft, mogli da govore uopštenije, ne navodeći ime proizvođača. Tako bi umjesto Word, Excel, Power Point... što su zaštićeni nazivi Microsoftovih aplikacija, njihovo mjesto mogao da zauzme bilo koji program za obradu teksta, tabelarne i grafičke prikaze, odnosno aplikacija za izradu prezentacija.
Profesor Krstajić smatra da su tokom popisa, umjesto opisa aplikacija prema njihovoj namjeni, ispitanicima ponuđena imena koja se odnose na proizvode kompanije Microsoft, kako bi ispitanici i popisivači imali što manje mogućnosti za nesporazum.
„Nažalost, dosta korisnika ne bi znalo da je MS Word aplikacija za obradu teksta, MS Excel za tabelarnu obradu podataka...“, kaže on.
Facebook nije od pomoći
Iako čak 48 odsto ispitanih ne koristi nijednu od aplikacija koje su ponuđene kao odgovor na proteklom popisu, te samim tim spadaju u kategoriju informatički nepismenih, Crna Gora može makar da se podiči brojem korisnika Facebook društvene mreže.
Na Facebooku je čak 296.520 profila iz Crne Gore, što je 44,47 odsto - izgleda ona polovina stanovništva koja, po Monstatovim rezultatima, koristi makar jednu od aplikacija ponuđenih na popisu.
„Hipotetički samo jedan korisnik može napraviti 1.000 naloga. Vjerujem da veliki broj korisnika ima više Facebook naloga, što je jedan od razloga tolikog broja. A i ne možete sa sigurnošću da tvrdite da su to sve građani Crne Gore. Dakle, za mene su podaci Monstata tačniji i vjerodostojniji“, kaže Božo Krstajić.
Prema njegovom mišljenju, koncipirane na način kako jesu, društvene mreže ne mogu biti korišćene ni “za popularizaciju ICT-a kod populacije koja je ICT nepismena“.
Bonus video:
