Svakodnevno bombardovanje mnoštvom informacija može biti štetno po naš um, pokazuju posljednja istraživanja. Razvoj pametnih telefona znači da čovjek postaje vještiji u ispunjavanju više zadataka odjednom, pa smo tako često između čitanja tekstova, pregleda elektronske pošte, bavljenja onog što je na našim profilima na društvenim mrežama. Istraživanja pokazuju da ta stalna potreba da se bavimo sa više izvora informacija odjednom slabi našu sposobnosti da među gomilom podataka odredimo šta je ono što je najvažnije.
Grupa istraživača sa Univerziteta Stanford u Kaliforniji ranije je otkrila da uporno bavljenje sa više zadataka istovremeno može uticati na dugoročno pamćenje. Sada njihove kolege navode da uporno bavljenje sa više zadataka može da utiče i na kratkoročno pamćenje, posebno kod starijih osoba.
Kako navodi časopis Chronicle iz San Franciska, naučnici su otkrili da su osobe koje rade više stvari odjednom imale lošije rezultate na testovima, koji su od njih zahtijevali skok sa jednog zadatka na drugi, što, navode naučnici, dokazuje da ih lako mogu omesti nevažne informacije.
Da li ste zavisni?
Osim toga, postoji i zabrinutost od moguće zavisnosti od tehnologije – često je nemoguće zaustaviti osobu u namjeri da svaki čas provjeri svoje poruke i ažurira status na profilu u svakoj prilici.
List navodi i rezultate drugih istraživanja koja pokazuje da previše vremena provodimo uz tastature. Mladi danas provode u prosjeku sedam sati i 38 minuta zabavljajući se uz medije, no kako oni uglavnom koriste više od jednog medija, zapravo u toku od 24 sata oni provedu uz njih čak skoro i 11 sati. To je porast u odnosu na stanje od prije pet godina, kada su mladi pred računarima, uz telefone, različite igračke konzole… provodili šest sati i 21 minut.
Spremite se za malo odmora
Kako bi spriječili preopterećenje informacijama, naučnici predlažu takozvanu “tehnologija dijetu”, za koju je prethodno neophodno definisati kakve su posljedice po osobu kojoj će biti smanjen broj sati koje provodi on-line.
“Da li je naša naša pažnja smanjena zbog vremena koje provodimo on-line”, navodi dr Elijas Abužad, direktor standfordske Klinike za kontrolu impulsnih poremećaja. On kaže da osobama koje su stalno on-line nedostaju fokus i pažnja koju su ranije imali.
“Oni se teže usmjere na knjigu, film, razgovor, tekst…”, navodi Abužad, dodajući da društvo sve više podsjeća na jednu veliku chat sobu.
Umjesto sa sinom, vrijeme provodi na Fejsbuku
Tifani Vulf, izdavač iz San Franciska, kod sebe je prepoznala određene simptome zavisnosti i priznala prijateljima kako misli da je zavisna o svom iPhone uređaju. Uznemiravalo je što je željela da čak i kada provodi vrijeme sa svojim sinom želi da provjeri poštu, ili dok sa njim gleda dječije emisije ili provodi vrijeme u parku, ima neodoljivu potrebu da to odmah prenese i na Facebook.
Nakon što je shvatila da su se stvari izmakle kontroli, Vulf subotom gasi telefon i pokušava sebe da ograniči da, onda kada nije na poslu, pet puta na dan provjeri poštu.
Računari, tablet uređaji, pametni telefoni i društvene mreže su mnogo toga donijeli našim životima – povezuju nas sa prijateljima, olakšavaju nam posao, ali naučnici upozoravaju da treba biti pažljiv sa konzumiranjem informacija kojima smo svakodnevno izloženi, i smanjiti njihov uticaj na kvalitet našeg mentalnog zdravlja.
Tablete ne pomažu, jednostavno manje koristite svoje uređaje
Posebnog lijeka nema. Neke zemlje su, više u cilju javne sigurnosti, ali te mjere mogu pomoći kako bi se makar u određenim situacijama spriječilo prekomjerno konzumiranje informacija, zabranile upotrebu mobilnih telefona u toku vožnje, upotrebu uređaja za reprodukciju muzike i igrice na cestama. Korisnici najbolje mogu pomoći sami sebi, umjerenim korištenjem tehnologija.
Direktor Centra za neurologiju na Univerzitetu Standford kaže da njemu pomaže i to što kada je u veoma važnom poslu, gasi telefon, ne provjerava e-poštu – odnosno, isključuje sve ono što bi moglo da ga ometa i njegovu pažnju usmjeri negdje drugo.
Bonus video:
