Prema istraživanjima WWF-a, negativni trendovi se nastavljaju. U prosjeku svaki stanovnik planete troši jedan i po puta više nego što mu priroda može obezbijediti. U industrijski razvijenim zemljama ta potrošnja je, naravno, višestruko veća.
Čak milijardu ljudi nema dovoljno pitke vode, a od sedamdesetih godina u svijetu se za 30 posto smanjilo brojno stanje nekih vrsta. U tropskim krajevima to smanjenje iznosi čak 60 posto. Sedamdeset posto svih vrsta riba ugroženo je zbog prevelikog ulova.
Blagostanje na račun drugih
Kada bi površina zemlje bila pravedno podijeljena i u skladu s onim što priroda daje, svaki čovjek imao bi korisnu površinu od 1,8 hektara. Međutim od sedamdesetih godina potrošnja čovječanstva u značajnoj mjeri premašuje godišnji biokapacitet Zemlje, tako da se koristi 2,7 hektara po stanovniku.
U posljednjih pola vijeka drastično je porasla prije svega potrošnja energije. Ta potrošnja ubrzano raste i dalje u zemljama kao što su Kina, Indija, Brazil i Rusija.
"Da bi se zadovoljila potražnja za hranom, energijom i drugim prirodnim sirovinama, već sada bi bila potrebna još jedna planeta", kaže Eberhard Brandes iz njemačkog ogranka WWF-a. Blagostanje u razvijenom svijetu plaćeno je biološkim bogatstvom drugih dijelova svijeta, pored ostalih i tropskih krajeva.
Posebno raskošno se živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje svako raspolaže sa po 10 globalnih hektara (pripada im, kao i svakom na planeti 1,8), zatim slijede Danska, Belgija i SAD. Na začelju su Istočni Timor, Bangladeš i Afganistan sa po 0,5 globalnih hektara. Tako čovjek već troši za polovinu više biokapaciteta nego što je na raspolaganju i ako se taj trend nastavi, čovječanstvu će 2030. godine biti potrebna još jedna planeta. Najrazvijenije zemlje žive na račun nerazvijenih i zemalja ubrzanog razvoja.
To se odražava i na ljudsko okruženje, u tropskim krajevima brojno stanje životinjskih i biljih vrsta koje se prate smanjeno je za 60, a u području umjerene klime za 29 posto, piše Dojče Vele.
Bonus video:
