Činjenica da se komunalne otpadne vode bez prečiščavanja ili sa nedovoljnim stepenom prečišćavanja godinama ispuštaju u rijeke dovoljno govori o trenutnom kvalitetu i stanju crnogorskih rijeka. Trenutno u Crnoj Gori postoje samo četiri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a priključenost stanovništva u urbanim cjelinama na kanalizacionu mrežu iznosi 67 odsto. To je ocijenio koordinator u „Grin houmu“ Milija Čabarkapa.
„Gotovo sve rijeke u Crnoj Gori izložene su višedecenijskom zagađenju koje proističe od komunalnih otpadnih voda. U toku je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u mnogim opštinama, kao i radovi na izgradnji nove kanalizacione mreže, ali dinamika realizacije ovih projekata je na nezadovoljavajućem nivou, a posljedice trpe rijeke i građani koji su umnogome povezani i zavisni od rijeka pored kojih žive“, kazao je Čabarkapa.
On je naveo da se u komunalnim otpadnim vodama mogu naći razne organske tečnosti, deterdženti, ali i mnoga hemijska sredstva jer mnogobrojne industrijske i zanatske organizacije svoje otpadne vode priključuju na gradsku kanalizacionu mrežu.
„Otpadne fekalne vode mogu biti veoma opasne, jer lako utiču na povećanje bakteriloške zagađenosti voda, a kao posljedica se mogu javiti hidrične epidemije. Ove vode potiču od izlučevina, od umivanja, kupanja, organskih otpadaka hrane, pa je to razlog da sadrže veliki broj mikroorganizama izazivača crijevnih, zaraznih, virusnih i parazitskih bolesti. Odumiranju mikroflore u rijekama može pomoći i prisustvo nekih hemijskih materija koje nerijetko završavaju u njih. Pri tome u vodotoku mogu odumirati i mikroorganizmi koji igraju glavnu ulogu u procesu samoprečišćavanja. Zato čistoća vodotoka je nezamisliva bez očuvanja njihovog živog svijeta“, kazao je Čabarkapa.
On je naveo primjer Morače, u kojoj je godinama unazad aktuelno pitanje zagađenje rijeke komunalnim otpadnim vodama sa teritorije Glavnog grada koje nakon neadekvatnog tretmana završavaju u njeno korito.
„Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje postoji u Podgorici, a locirano je kod Krivog mosta nije djelotvorno niti usklađeno sa standardima EU. Postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda izgrađeno je 1978. godine i ima kapacitet za između 55, najviše 60 hiljada stanovnika, a sada prerađuje vodu za duplo više. To znači da je postrojenje nedovoljnog kapaciteta i zastarjele tehnologije da na zadovoljavajući način prečisti sve komunalne otpadne vode koje na njega dotiču. Stanovnici Podgorice koji žive u blizini ovog postrojenja godinama se žale na neprijatne mirise koji iz njega proističu, a život za njih postaje nepodnošljiv“, smatra on.
Čabarkapa navodi da je Crna Gora izrazito bogata rijekama, ali da će, ukoliko se nastavi trend zagađivanja ne samo komunalnim otpadnim vodama već i ostalim vrstama otpadnih voda, čvrstim komunalnim otpadom, te trajnom devastacijom usljed izgradnje energetskih objekata, rijeke biti izgubljene.
„Zbog toga nadležne institucije moraju intenzivirati aktivnosti na realizaciji projekata koji podrazumijevaju izgradnju novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa kompletnim tretmanom kanalizacionog mulja i kanalizacione mreže u gradskim naseljima u kojim ne postoji, kao jedino pravo rješenje“, kazao je on.
Bonus video:
