Iako je Evropa okovana ledom, na Arktiku su ovoga mjeseca zabilježene rekordno visoke temperature. Naučnici upozoravaju da se radi o dosad neviđenoj vremenskoj anomaliji, prenosi Gardijan.
Uzrok snježnih mećava koje posljednjih dana pogađaju Evropu je alarmantni toplotni talas na Arktiku, kažu naučnici.
Iako su mnogi mediji talas polarnih hladnoća na kontinentu proglasili povratkom normalnih zimskih temperatura, zapravo se radi o doslovnom premještanju polarnog vremena na jug.
Zvono za uzbunu
Iako se možda radi o izvanrednoj nepogodi, znanstvenike brine mogućnost da globalno zagrijavanje remeti polarni vrtlog, to jest snažne ledene vjetrove zbog kojih je Sjeverni pol do sada bio pod ledom.
Iako u sjevernom polarnom pojasu sunca nema do marta, zbog dotoka toplog vazduha temperature u Sibiru u februaru su rasle i do 20 stepeni iznad istorijskog prosjeka, prenosi index.hr.
"Ovo je anomalija nad anomalijama. Dovoljno je iznad istorijskog prosjeka da je zabrinjavajuće. To nam daje naslutiti da nas čekaju daljnja iznenađenja", kazao je Majkl Man s Državnog univerziteta u Pensilvaniji.
"Arktik oduvijek smatramo zvonom za uzbunu zbog zatvorenog kruga koji u toj regiji pojačava zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Sada nam šalje jasno upozorenje", dodaje Man.
Izvan normalnih temperaturnih fluktuacija
Na najsjevernijoj mjernoj stanici na Grenlandu u februaru je izmjereno čak deset dana kada su temperature bile iznad nule, što je trostruko duže nego obično. Temperature su u nekoliko navrata bile više od onih izmjerenih u Londonu i Cirihu.
"Temperaturni skokovi dio su normalnog vremenskog obrasca. Kod novog slučaja neobično je što toliko dugo traje i što je toliko toplo", kazala je Rut Motram s Danskog meteorološkog instituta. "Barem od 50-ih godina prošlog vijeka nije bilo tako visokih temperatura oko Sjevernog pola", dodala je.
Temperature na Arktiku često fluktuiraju zavisno o jačini polarnog vrtloga. Međutim, temperaturni skokovi sve su učestaliji posljednjih godina te sve duže traju.
"Trenutno otopljenje je najintenzivnije i jedno od najdužih ikad izmjerenih tokom zime", kazao je Robert Rohde iz organizacije za klimatske promjene Berkeley Earth.
Topliji Arktik, hladniji jug
Naučnici se sada pitaju znači li najnovije zagrijavanje Arktika da polarni vrtlog slabi ili mu pak prijeti kolaps. Vrtlog zavisi od temperaturne razlike između Arktika i umjerenog pojasa, no ona se smanjuje jer se pol ubrzano zagrijava.
Prosječna svjetska temperatura podigla se za jedan stepen, ali prosječna temperatura na Sjevernom polu porasla je za čak tri stepena. Prema NASA-i, morski led na Arktiku sada nestaje stopom od 13,2 odsto za deset godina.
Neki naučnici zato sada predviđaju da će se Sjeverni pol nastaviti zagrijavati, a kontinenti hladiti. Prema toj hipotezi, polarni vrtlog povlači topli vazduh i stvara hladne frontove nad umjerenim pojasom. Rodhe upozorava da se radi o kontroverznoj teoriji koju ne potvrđuju svi klimatski modeli.
Rohde najavljuje da će nas u budućnosti vrijeme nastaviti iznenađivati. "Kako sve više zagrijavamo Arktik, narednih godina možemo očekivati još više primjera dosad nezabilježenog vremena", dodaje.
Neki su ipak skeptični prema dugoročnim prognozama. "Gotovo sigurno se uglavnom radi o prirodnoj varijabilnosti", kaže Zik Haufsfader iz Berkley Eartha. "Klimatski modeli pokazuju da će zime na višim geografskim širinama postajati sve postojanije kako se svijet bude zagrijavao", dodaje.
"Radi se o kratkoročnom fenomenu da bismo znali hoće li on promijeniti cjelokupne projekcije arktičkog zagrijavanja", kaže Man.
Međutim, upozorava da ne treba potcijeniti daljnje tendencije natprosječno visokih temperatura na Arktiku.
"Početno zagrijavanje može uzrokovati još jače zagrijavanje" jer otopljeni led u atmosferu oslobađa velike količine metana, snažnog stakleničkog plina, upozorava Man.
Bonus video:
