Skupština Crne Gore još nije stavila na dnevni red ponovni izbor četiri člana Sudskog savjeta (SS) iz reda uglednih pravnika nakon što je prvi pokušaj da se oni izaberu propao. Umjesto toga, njen privremeni odbor za izborno zakonodavstvo baviće se ovom tematikom iako to ne bi smjelo da mu bude u opisu posla.
Jer način izbora članova SS propisan je Ustavom a pokretanje ustavnih promjena u vezi sa statusom sudstva, bez konsultovanja Sudskog savjeta i Udruženja sudija, u toj grani vlasti smatraju neprimjerenim.
Iz sudske vlasti, Sudskog savjeta, ali i iz Vrhovnog suda, kao i Udruženja sudija u više navrata je zamjereno poslanicima da donose ključne odluke koji se tiču njih ne slušajući šta oni imaju da kažu. Počev od plata, penzija pa do načina konstutuisanja Sudskog savjeta.
I ovaj put, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, pitanje izbora dijela članova Sudskog savjeta dobiće najvjerovatnije politički epilog.
Predlogom odluke o obrazovanju odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva bilo je predviđeno, između ostalog, i “definisanje optimalnih i održivih rješenja po pitanju izbora članova SS iz redova uglednih pravnika”. Ona je juče zamijenjena blažim stavom da će “razmatrati rješenja o izboru članova SS”.
Takva formulacija upisana je u ovaj skupštinski dokument koji će se verifikovati 30. oktobra, nakon predloga Demokrata Crne Gore o opštim uslovima za prekid bojkota Skupštine.
Oni su u planu dostavljenom parlamentu predložili da treba “naći održiva rješenja u vezi sa izborom članova Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika”.
Međutim, Sudski savjet, kako je rečeno “Vijestima”, nije upoznat sa činjenicom da poslanici u okviru 10. reforme izbornog zakonodavstva planiraju i da se bave njegovim sastavom.
Oni, takođe, nemaju saznanja zbog čega je parlament izabrao članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika nakon što u prvom krugu glasanje predloženi kandidati nijesu dobili dvotrećinski većinu glasova poslanika.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu je ranije za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika predložio Nebojšu Vučinića, Sretena Ivanovića, Veselina Rackovića i Vesnu Ratković.
Kako nijesu dobili dvotrećinsku podršku parlamenta na početku redovnog zasjedanja u oktobru, odnosno najranije tri mjeseca nakon prvog glasanja, trebalo je ponovo tu tačku staviti na dnevni red. U drugom pokušaju, tropetinska većina je dovoljna za izbor četiri člana SS. U međuvremenu, pošto je početkom jula istekao mandat članovima SS koje bira parlament, usvojene su Izmjene Zakona o SS i on je produžen na još godinu.
Za to vrijeme odbor za izborno i drugo zakonodavstvo pokrenuće pitanje skupštinske većine utvrđene Ustavom.
Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Milutin Đukanović kaže da je pitanje Sudskog savjeta dio priče o ukupnom izbornom ambijentu i da nema govora u zadiranje u nezavisnost sudstva.
“Koliko je bilo prekršaja tokom izbornih procesa i blagih kazni. Sve je važno, nema tabu tema”, rekao je Đukanović.
Koprivica: Bez sudske zaštite nema slobodnih izbora
Nezavisnost sudstva je od neprocjenjivog značaja za slobodne i demokratske izbore. Zaštita ljudskih prava i sloboda, u koje spada i biračko pravo, uslov je svih uslova za uspostavljanje izborne demokratije. Bez sudske zaštite ljudskih prava i sloboda nema izborne demokratije i slobodnih izbora. Bez nezavisnog sudstva će krivična djela protiv izbornih prava, koja su norminana Krivičnim zakonikom, ostati mrtvo slovo na papiru, kaže poslanik Demokrata Momo Koprivica za “Vijesti”.
On objašnjava da bez nezavisnog sudstva nema upravnosudske zaštite brojnih prava i propisa koji su od značaja za izbore i sprečavanje zloupotrebe javnih resursa. “Zadatak Skupštine ako se želi demokratski ambijent, mora biti definisanje svih neophodnih zakonskih garancija za nezavisnost sudstva i Sudskog savjeta koji u ovoj sferi ima neprocjenjivo važnu ulogu”, objašnjava sagovornik predlog Demokrata.
Bonus video:
