Naša planeta je i tokom proteklih godinu dana postala nesigurnije mjesto. Na Globalnom indeksu mira većina država nazaduje. Konflikti, ratovi i nasilje godišnje koštaju 15 biliona dolara.
Svijet u protekloj godini nije postao mirnije mjesto, ako je vjerovati Globalnom indeksu mira (Global Peace Index). Institut za ekonomiju i mir sa sjedištem u Sidneju objavio je u srijedu po dvanaesti put ovaj indeks, koji pokazuje da je u 92 ispitane države stanje mira lošije nego prethodne godine, dok je u 71 zemlji bolje. Tako se negativni trend nastavlja četvrtu godinu zaredom.
Crna Gora se prema ovom indeksu nalazi na 58. mjestu. Od zemalja regiona od naše države bolje su plasirane Slovenija (11), Hrvatska (27), Albanija (52) i Srbija koja se nalazi na 54. mjestu, dok su Makedonija (87), BiH (89) i Kosovo (92) lošije.
Kako se objašnjava u izvještaju, na plasman utiču faktori poput broja konflikata u koje je država upletena i njihovog trajanja, broja smrtno stradalih, odnosa sa susjedima, kriminaliteta u društvu, udjela izbjeglica u populaciji, stope ubistava, vjerovatnoće da izbiju nasilne demonstracije, troškova za vojsku, dostupnosti ručnog vatrenog oružja… tako recimo SAD, koje se često nazivaju "liderom slobodnog svijeta", završavaju tek na 121. mjestu, a Rusija na 154.
Od Islanda do Sirije
Stiv Kilelea, osnivač i predsjednik Instituta, za Dojče vele (DW) kaže da su za pogoršanje stanja u posljednjih deset godina odgovorni prije svega konflikti na Bliskom istoku. Najlošije pozicionirana na listi i dalje je Sirija, u dnu su Avganistan, Južni Sudan, Somalija, Jemen, Libija...
Na prvih deset mjesta su Island, Novi Zeland, Austrija, Portugalija, Danska, Kanada, Češka, Singapur, Japan i Irska. Najveća poboljšanja bilježe neke zemlje supsaharske Afrike poput Gambije, Liberije, Burundija i Senegala.
"Broj mrtvih na svjetskim bojištima se u posljednjih deset godina podigao za 246 procenata, broj žrtava terorizma za 203 odsto", kaže Kilelea.
Sagovornik DW konstatuje da se, premda je Evropa najmirniji svjetski region, stanje narušava u 23 od 36 zemalja koje se tu broje i to posebno u zapadnoj Evropi. Bolja vijest je, kaže, što su 104 zemlje svijeta umanjile vojne izdatke u odnosu na BDP, a 115 je redukovalo broj vojnika.
Koliko to košta?
U ovogodišnjem izvještaju o Globalnom indeksu mira (cio izvještaj na engleskom možete preuzeti OVDJE) prvi put je uveden i pojam "pozitivnog mira" koji ne tretira mir samo kao odsustvo sukoba već istražuje društvene strukture, faktore i institucije koje aktivno doprinose miru i miroljubivosti. "Svaki procenat poboljšanja na polju pozitivnog mira ide sa 1,8 odsto privrednog rasta", kaže Kilelea.
Njegovi institut računa da su, osim ljudskih, i ekonomski troškovi sukoba, ratova i nasilja ogromni – navodno 2.000 dolara godišnje po glavi svakog čovjeka na Zemlji. Ako uzmemo broj stanovnika koji u srijedu (6. jun) u 9:30 broji Njemačka fondacija za svjetsku populaciju (7.627.317.138 ljudi), to mu dođe 15.254.634.276.000 dolara, dakle više od 15 biliona dolara.
Bonus video:
