Otkup borovnice na području Kolašina trebalo bi da počne za desetak dana, ali se još ne zna po kojoj cijeni.
Izvjesno je da će rod biti daleko manji od očekivanog, zbog nesavjesnog odnosa minulih godina, tvrdi Radosav Puletić-Major, vlasnik firme “Otkup i prerada šumskih plodova”.
Puletić je istakao da su zbog branja zelenih plodova takozvanim grebenima borovnjaci skoro iskorijenjeni na Bjelasici.
“Ponoviću, kao jedini legalni otkupljivač u ovoj opštini, ono što sam apelovao i minulih pet - branje nedozrelih plodova i izazivanje požara na lokacijama sa borovnjacima će nas ostaviti potpuno bez borovnice”, rekao je Puletić za “Vijesti”.
On je pojasnio da borovnice više skoro da nema na brdu Ključ, koje je bilo poznato u cijeloj državi po ogromnim količinama i izuzetnom kvalitetu tog šumskog ploda.
“Ova godina, kada je o rodu borovnice riječ, biće lošija i od prošle, kada je bila izuzetna suša. Predviđam da će stanje biti sve gore i ukoliko se ne dozovemo pameti, ostaćemo bez borovnice. Takvo stanje nije u drugim opštinama, pa već sada na području Berana, Andrijevice, Rožaja, Plava... oni koji na taj način zarađuju uberu i po 100 kilograma dnevno. Sa područja tih opština su u Kolašin i dolazili ‘divlji’ otkupljivači, pa imam utisak da su mnogo rigoroznije kontrolisani u svojim mjestima, nego kod nas”.
Puletić kaže da se još ne zna kolika će biti otkupna cijena borovnice.
Zbog lošeg roda, pri kraju berbe, lani je dostigla cijenu od 2,5 eura po kilogramu.
Na kolašinskoj pijaci ručno brane borovnice su duplo skuplje.
Ekolozi već godinama upozoravaju na štetu koja nastaje upotrebom grebena za branje borovnica. Kako je prije nekoliko godina kazao prof. dr Miodrag Jovančević sa Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja, nesavjesnim branjem se uništavaju i mješoviti pupoljci, što bitno smanjuje rod sljedeće godine.
Na to godinama upozoravaju i iz NVO “Natura”. Oni su više puta apelovali da konačno počne da se sprovodi zakon i da se organizuje kontrola berbe borovnica na kolašinskim planinama.
Prije nekoliko godina i poznati botaničar Danijel Vincek apelovao je na nadležne, ali i na sugrađane, iznoseći istu argumentaciju.
Puletić kaže da imaju tri hladnjače i da većinu otkupljenih šumskih plodova zamrzavaju ili suše.
“U Crnoj Gori nemamo kapaciteta koji bi preradili sve otkupljene šumske plodove. Sve što otkupim prodajem van granica naše države. Takvo stanje bi trebalo što prije mijenjati, jer mislim da taj posao može biti vrlo unosan, a mi prepoznati po njemu”. Do 100 dnevno za branje pečurki
Puletić je ocijenio da je ove godine znatno bolje stanje kad je riječ o otkupu pečurki.
Dnevno je, kako kaže, otkupljivao više od tone vrganja, čija je cijena bila 2,5 eura po kilogramu za prvu klasu. Ista količina sušenog vrganja, zavisno od kavaliteta, dostizala je cijenu i do 25 eura.
“Neki sugrađani su berbom i prodajom vrganja zarađivali i od 50 do 100 eura dnevno i to je svakako velika pomoć kućnom budžetu. Lisičarka se otkupljivala prvo po tri, a kasnije po jedan euro. Cijena sirovog smrčka bila je 12, a za suvi smo plaćali 120 eura po kilogramu. Jako sam zadovoljan otkupom pečurke, sada je pri kraju”.
Puletić kaže da se dnevnica mogla zaraditi i berbom šumskih jagoda, čija je cijena pet eura za kilogram.
On je rekao da je prije četiri godine otkupio oko sedam tona tog šumskog voća, a ove upola manje.
Bonus video:
