Velika većina crnogorskih sudija i tužilaca smatra da posao obavljaju kvalitetno i efikasno te da su nezavisni u svom radu, pokazalo je istraživanje "Percepcija pravosuđa u Crnoj Gori".
Tako dobru sliku o crnogorskom pravosuđu, međutim, nema gotovo polovina anketiranih građana, poslovnih ljudi i advokata koji su učestvovali u anketi.
Prema istraživanju koje je je radila agencija "Ipsos" uz podršku Svjetske banke, 76 odsto sudija i 96 odsto tužilaca smatra da je tužilaštvo efikasno, ali 46 odsto advokata i 44 odsto građana ne misli tako.
Većina građana, 56 odsto kao i dvije trećine ispitanika iz poslovnog, odnosno privatnog sektora, smatra da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno, kao i da je korupcija u toj oblasti veoma ili uglavnom prisutna.
Istraživanje koje je nedavno objavljeno na zvaničnom sudskom portalu pokazalo je da samo dva odsto sudija i tužilaca smatra da u pravosuđu ima korupcije.
Kako je moguće da zaposleni u pravosuđu sa jedne i advokati, poslovni ljudi i građani sa druge strane, imaju tako različite poglede na rad sudija i tužilaca u Crnoj Gori?
Crnogorsko pravosuđe, kao i društvo u cjelini, još nema izgrađen samokritičan odnos pa zato i nije iznenađenje što su sebi i svom radu dali visoke ocjene, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši ministar pravde i advokat, Dragan Šoć.
Poznati advokat kaže da sudije i tužiocu nijesu ti koji treba da sude o svom radu.
"Ona pravna maksima starih Rimljana koja kaže da niko ne može biti sudija u svojoj stvari jednako važi i za crnogorske sudije i tužioce. Nijesu oni ti koji mogu da sude o svom radu. Samo javnost, odnosno građani koji se obraćaju sudu i tužilaštvu, može da dâ sud makar on bio i recimo neobjektivan. Ipak bi to za mene bio signal da se neko zapita otkuda takva percepcija šire javnosti i advokature o radu sudova i tužilaca", riječi su Šoća.
Percepcija rada pravosuđa mjerena je po kriterijumima efikasnosti, kvaliteta, dostupnosti, pravičnosti i integriteta.
Kad je u pitanju kvalitet rada sudstva, sudije i tužioci ponovo smatraju da obavljaju kvalitetan posao - više od 90 odsto ispitanika, ali sa tim nijesu saglasni građani, advokati i poslovni sektor.
Tako skoro polovina advokata, građana i ispitanika iz privatnog sektora ne smatra da sudije kvalitetno rade.
"Ovo samo pokazuje da oni žive u dva paralelna, dijametralno različita svijeta gdje se u svijetu pravosuđa ti rezultati vide kao sjajni, gdje su oni sjajni, isto tako njihov posao, dok je percepcija svih ostalih potpuno drugačija. Ovo zaista treba da bude crveni alarm kako za pravosuđe tako i za nadležne u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji imaju svoje mehanizme da unaprijede kvalitet pravosuđa", kaže za RSE Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Advokat Dragan Šoć smatra da u skorijoj budućnosti crnogorsko pravosuđe neće doživjeti katarzu, odnosno trenutak spoznaje da stvari nijesu tako sjajne kako ih zaposleni u toj grani vlasti trenutno vide.
Na pitanje koju bi ocjenu i zašto, dao crnogorskom pravosuđu, Šoć odgovara decidno: "Ne veću od trojke".
"Neki elementi u sudovanju su se poboljšali i u to nema nikakve sumnje. Efikasnost je povećana, brže se sudi. Međutim, imamo jednu situaciju koja apsolutno obeshrabruje a to je selektivna i nedosljedna primjena zakona. Ako se sudite protiv države, u 99 posto slučajeva sudovi presuđuju protiv vas, bez obzira na činjenice. Ne podstiče se kreativnost i sloboda sudija. Sve te mlade sudije više vode računa šta će im uraditi Viši sud što je donekle razumljivo, a ne kako oni sami percipiraju činjenice kada donose presudu", ocjenjuje Šoć.
Za Tamaru Milaš ovakvi rezultati istraživanja samo su pokazatelj nedovršene reforme pravosuđa koja je trebalo da dovede do mjerljivih rezultata koje bi onda i građani i struka vrednovali i podržali.
"Ovakvi podaci dolaze nakon niza reformskih zahvata koji su danas u Crnoj Gori trebali da proizvedu mjerljive rezultate i mnogo veće povjerenje građana u rad ovih organa. Ovakvi rezultati zahtijevaju dublji unutrašnji osvrt u pravosuđu u smislu procjene kvaliteta tih reformi ali i kadrovske strukture u pravosuđu", ističe Milaš.
Istraživanje je rađeno na uzorku od 1.151 građanina, od kojih je 337 imalo iskustva sa sudskim slučajem u kome je prvostepena presuda donesena u prethodne tri godine, 300 predstavnika poslovnog sektora (100 sa iskustvom u sudskim slučajevima), 120 advokata, 243 sudije i 95 tužilaca, te 112 administrativnih radnika.
Uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i efikasnog pravosuđa jedan je od glavnih uslova za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom. Na ispunjavanju tog kriterijuma upozoravaju sa svih evropskih adresa.
Bonus video:
