U Crnoj Gori se svakodnevno dijagnostikuju novi slučajevi oboljelih od dijabetesa, a registrovano je između 50 i 60 hiljada dijabetičara, kazao je internista endokrinolog u Kliničkom centru (KCCG) Đorđije Krnjević. Krnjević je kazao da svaki deseti ili 11 stanovnik ima jedan vid poremećene glikoregulacije. On je, povodom Dana borbe protiv dijabetesa, koji se obilježava danas, rekao da edukacija oboljelih od dijabetesa i potencijalnih pacijenata o prevenciji i načinu liječenja te bolesti mora biti sprovodjena na svim nivoima, počev od škole i ostalih vaspitnih organizacija, zdravstvenih intitucija od primarnog do tercijarnog nivoa, medija i sredstava javnog informisanja. "O dijabetesu se mora češće govoriti, a ne samo na ovaj međunarodni dan posvećen borbi protiv šećerne bolesti. Prevencija i edukacija su mnogo jeftinije i učinkovitije nego sama terapija oboljenja”, kazao je Krnjević u intervjuu agenciji MINA. Kako je naveo, prevencijom i edukacijom mogu se uštedjeti značajna sredstva i spriječiti mnogobrojne komplikacije šecćerne bolesti, koje neminovno posle određenog vremena pogađaju skoro sve pacijente koji boluju od te bolesti. “Mi moramo još dosta da radimo na prevenciji i liječenju dijabetesa, kako bismo se adekvantno uhvatili u koštac sa tom najčešćom hroničnom nezaraznom bolešću savremenog svijeta”, poručio je Krnjević. Krnjević je kazao da je broj oboljelih od dijabetesa u konstantnom porastu, kako na globalnom nivou tako i Crnoj Gori. “Svakodnevno se dijagnostikuju novootkriveni dijabetičari, tako da se ukupan broj dijabetičara u Crnoj Gori kreće izmedju 50 i 60 hiljada, odnosno skoro svaki deseti ili 11 stanovnik ima jedan vid poremećene glikoregulacije”, rekao je Krnjević.
Prema njegovim riječima, nasljedni faktori često igraju glavnu ulogu u pojavi dijabetesa. “Oni to čine povećanjem osetljivosti beta-ćelija na viruse, razvojem autoimunih antitela protiv sopstvenih ćelija pankreasa, degenerativnim promjenama na ćelijama”, objasnio je Krnjević. Sklonost za dijabetes, kako je naveo, prenosi se direktno na potomke, a ispoljavanje same bolesti može da zavisi i od drugih činilaca u toku života. To je, kako je objasnio Krnjević, razlog zašto se šećerna bolest ne pojavljuje obavezno kod svih potomaka oboljelih. “To su najčešći razlozi nastanka tipa 1 šećerne bolesti koja nažalost pogađa uglavnom najmlađe, djecu i adolescente”, rekao je Krnjević. On je kazao da je gojaznost jedan od vodećih dijabetogenih faktora. Prema riječima Krnjevića, o tome svjedoči činjenica da je oko 60 odsto odraslih dijabetičara gojazno. “Kod gojaznih osoba se vremenom smanjuje osetljivost beta-ćelija na povećanje koncentracije glukoze u krvi, a osim toga smanjuje se i broj insulinskih receptora u ciljnim tkivima, odnosno dolazi do pojave insulinske rezistencije”, objasnio je Krnjević. Kako je dodao, to rezultuje smanjenom isporukom šećera ćelijama i posledičnim povećanjem njegovog nivoa u krvi, a ti poremećaji su karakteristični za nastanak tip 2 dijabetesa. Krnjević je rekao da, za razliku od naslednog dijabetesa, postoje oboljenja i stanja u toku kojih se šećerna bolest javlja kao komplikacija. U pitanju su, kako je naveo, hronični alkoholizam, upale ili karcinom pankreasa, različiti endokrini poremećaji, hemohromatoze i virusna oboljenja. Krnjević je dodao da se šećerna bolest kao komplikacija može javiti i zbog uzimanja nekih ljekova i hemijskih agenasa. “Tu najčečće spadaju ljekovi iz grupe kortikosteroida koji se primjenjuju kod reumatskih bolesti, hroničnih oboljenja disajnih puteva, nekih bubrežnih i kožnih oboljenja i različitih alergijskih stanja”, naveo je Krnjević. Savremeni koncept liječenja dijabetesa, kako je objasnio, podrazumijeva osim promjena životnih navika i upotrebu ljekova novije generacije. “Medju njima se izdvajaju ljekovi iz inkretinskog koncepta I SGLT2 inhibitori i upotreba savremenih insulinskih analoga najnovije generacije”, precizirao je Krnjević. On je rekao da, iako se radi o veoma skupim preparatima, svi se nalaze na pozitivnoj listi Republickog Fonda za zdravstvo i dostupni su svim pacijentima besplatno, uz preporuku endokrinologa koji prate te pacijente. Na pitanje kakvi su uslovi za liječenje dijabetesa, Krnjević je kazao da Crna Gora ne zaostaje ni za najrazvijenim državama kada se govori o dostupnosti najsavremenijih preparata za liječenje dijabetesa. “Kod nas je zaživio projekat implementacije insulinskih pumpi, kao jednog od najučinkovitijih vidova liječenja dijabetesa. Svi pacijenti koji su na insulinskoj terapiji dobijaju besplatan aparat za samokontrolu glikemije i određen broj tračica mjesečno kojima mogu u kućnim uslovima provjeravati svoj šećer”, dodao je Krnjević. On je kazao da su u mnogim gradovima oformljena savjetovalista za dijabetes, u kojima endokrinolozi edukuju i liječe pacijente i u kojima ono mogu dobiti sve informacije u vezi sa dijabetesom. “Sve to je doprinijelo vidno boljoj glikoregulaciji pacijenata i nadam se da će se takav trend nastaviti”, rekao je Krnjević. Internista endokrinolog Sreten Kavarić smatra da edukacija putem medija predstavlja jedan od važnijih načina upoznavanja opšte javnosti o prevenciji, ranoj dijagnostici i liječenju dijabetes melitusa ili šećerne bolesti. "Značaj potencijalnog nasljeđa, podaci o bliskim srodnicima koji boluju od dijabetesa, pravilne ishrane i dnevnih fizičkih aktivnosti predstavljaju takozvane genetske i epigenetske faktore", kazao je Kavarić. Na primarnom nivou zdravstvene zaštite, kako je naveo, neprocjenjiva je uloga ljekara u izabranim timovima. Prema riječima Kavarića, savjetovališta za prevenciju gojaznosti i šećerne bolesti u Domovima zdravlja imaju vodeću ulogu u edukaciji građana o bolestima koje su često udružene. Na pitanje koji faktori najčešće utiču na pojavu dijabetesa, on je rekao da su to gojaznost, slaba fizička aktivnost, stresovi, pozitivna porodična anamnezu o postojanju dijabetesa. "Smatra se da je period od šest do deset godina sa povišenim vrijednostima šećera u krvi prethodio momentu ustanovljenja dijagnoze dijabetes melitusa", kazao je Kavarić agenciji MINA. Na pitanje kakvi su uslovi za liječenje dijabetesa u Crnoj Gori, Kavarić je kazao da od primarnog do tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite postoje vrlo dobri uslovi za liječenje oboljelih od šećerne bolesti.
On smatra da mreža Domova zdravlja, Savjetovališta za prevenciju gojaznosti i dijabetesa, privatnih zdravstvenih ustanova, Opštih bolnica i KCCG imaju sve uslove za liječenje oboljelih od šećerne bolesti. "Preporuke iz Vodiča za liječenje šećerne bolesti American Diabetic Association (ADA) i Europian Association for Study in Diabetes (EASD) su obavezujuće za interniste endokrinologe u Crnoj Gori", dodao je Kavarić. Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje i eksperti KCCG učestvovali su u formiranju Osnovne liste lijekova u Crnoj Gori. "U dijelu medikamentozne terapije, oralni antidijabetici i insulinski farmakološki oblici u navedenoj listi, skoro svi oblici, koji postoje u Evropi su zastupljeni", dodao je Kavarić. Kako je naveo, za određene oblike lijekova postoje određena ograničenja u primjeni, koja se poštuju od strane internista endokrinologa, a predviđena su Osnovnom listom lijekova. "Primjena Insulinskih pumpi i poratećeg potrošnog materijala, kao jedan od načina liječenja šećerne bolesti u djece i odraslih, regulisana je Pravilnikom za medicinska pomagala Fonda za zdravstveno osiguranje", zaključio je Kavarić.
Bonus video:
