Bivši gradonačelnik Bara Žarko Pavićević opet će se 29. maja naći u podgoričkom Višem sudu gdje će biti razmatrana optužnica koju je protiv njega podiglo Specijano tužilaštvo zbog krivičnog djela „zloupotreba ovlašćenja u privredi“.
Društvo će mu kao i u prethodnom sudskom postupku praviti bivša direktorica njegove firme Zavod za izgradnju Bara (ZIB) Danijela Krković, ali i sudski vještak i procjenitelj Rafail Vreteničić. Njima se na teret stavlja krivično djelo „zloupotreba ovlašćenja u privredi putem pomaganja”.
Prema optužnici, koja je predmet kontrole a koju su “Vijesti” imale na uvid, ova trojka je zloupotrebom nanijela štetu Pošti Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.247.882, 40 eura.
„U toku 2011. godine u Baru okrivljeni Pavićević je kao predsjednik Odbora direktora Zavod za izgradnju Bar, čiji je osnivač i vlasnik, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi grubo povrijedio ovlašćenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korišćenja imovinom, a pribavljena imovinska korist prelazi iznos od 40 hiljada eura. U tome su mu umišljajno pomogli okrivljena Krkovićeva koja je zaposlena kao izvršni direktor u preduzeću Zavod za izgradnju Bara AD i okrivljeni Vreteničić kao stalni sudski vještak građevinske struke i ovlašćeni procjenjivač, stvaranjem uslova za izvršenje krivičnog djela”, piše u optužnici.
Objašnjava se da je u julu 2008. ZIB sa Poštom zaključio ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog objekta u zoni Topolica u Baru. U članu 4 ovog ugovora predviđeno je da su „ugovarači saglasni da preduzeću Pošta Crne Gore ZIB obezbijedi 30 odsto neto površine poslovnog prostora po slobodnom izboru i stambenog po spratnosti, što u novčanoj protivvrijednosti ne može biti niže od 4.351.308,70 eura za vrijeme najviše od 30 mjeseci“.
Navodi se da ugovoreno nije završeno u predviđenom, Pavićević tada daje usmeni nalog Krkovićevoj da zaključi sa Poštom aneks ugovora koji je predviđao bitnu izmjenu ovog člana.
Dodaje se da Krkovićeva radi realizacije naloga tada bez znanja Pošte na čijem zemljištu je trebalo objakat da se gradi, 25. februara 2011. zaključuje ugovor sa preduzećem „USEFA“ koji se odnosi na zajedničku izgradnju istog stambeno-poslovnog objekta.
„Nakon zaključenja ovog pravnog posla optužena Krkovićeva je 16. marta 2011. Pošti uputila dopis sa zahtjevom da se zaključi aneks ugovora radi produženja roka izgradnje. Krkovićeva je potom prikrivajući i dalje činjenicu da je u izgradnji predmetnog objekta uključeno i drugo pravno lice, 29. juna iste godine sa Poštom zaključila aneks ugovora o zajedničkoj izgradnji”, piše u optužnici.
Osim roka izgradnje, piše u optužnici, u članu 4 izmijenjeni su i drugi bitni elementi ugovora.
„Tako što ugovoreni stambeni prostor površine 1790m2 nije više predstavljao 30 odsto neto površine izgrađenog objekta već manju površinu, dok je novčani iznos od 3.222.00,00 eura koji je utvrđen kao protivrijednost nepreuzetih stanova bio znatno manji od iznosa koji je „Pošti“ trebalo da pripadne po osnovu neto površine izgrađenog objekta“, piše u optužnici.
Objašnjava se da je cijena od hiljadu i 800 eura po metru kvadratnom za stambeni prostor od 1790 kvadratnih metara utvrđena nakon procjene optuženog Vreteničića.
„Koji je prethodno postupajući po zahtjevu ZIB-a kao ovlašćeni procjenjivač izvršio procjenu predmetnih nepokretnosti i sačinio dva izvještaja o procjeni tržišne vrijednosti od istog datuma 27. aprila 2011. U koje je, iako se odnose na isti objekat i isti period procjene, unio različite podatke. U jednom izvještaju je procijenio da je realna vrijednost po m2 stambenog prostora dvije hiljade eura i četiri hiljade eura po m2 poslovnog prostora. U drugom izvještaju tržišna vrijednost po m2 bi mogla da se kreće u rasponu od 1.600 do 1.800 eura za stambeni prostor dok bi za poslovni mogla da postigne vrijednost od 3.500 do 4.000 eura, piše u optužnici.
Ovaj optuženi je potom, kako se dodaje, naručiocu posla ZIB-u predao izvještaj koji sadrži procjenu niže tržišne vrijednosti po kvadratu koji je potom poslužio kao osnov za utvrđivanje novčanog iznosa.
„Kojom prilikom je postupanjem okrivljenih Zavod za izgradnju Bar pribavljena protivpravna imovinska korist od 2.247,882, 40 eura gdje je za Poštu Crne Gore u istom iznosu nastupila šteta”, zaključuje se u optužnici.
Pavićević i Krkotić negiraju krivicu, ne sjeća se ponečeg
Pavićević je negirao izvršenje krivičnog djela, tvrdeći da Pošti nije nanijeta šteta pravnim poslovima koje je ovo preduzeće imalo za ZIB-om.
Pričajući o konkretnom djelu, Pavićević je objasnio da je ZIB 2013. godine zapao u određene poslovne poteškoće te da je nad preduzećem otvoren stečaj. Naveo je da tada ZIB nije mogao da završi planirani objakat koji je djelimično bio izgrađen i ponuđeno je Pošti da sa suinvestitorom dovrši objekat uz odgovarajuće garancije banke. Na tu ponudu, tvrdio je Pavićević, Pošta nije odgovorila.
„Prije ponude koja je upućena Pošti za aneks sa preduzećem „USEFA“ zaključen je ugovor o gradnji. Pošta nije upoznata jer su smatrali da nijesu u obavezi da ih o toj činjenici upoznaju. U odbrani se nije mogao sjetiti detalja koji se odnose na raspodjelu stanova i poslovnog prostora”, piše u obrazloženju optužnice.
Ni Krković ne priznaje izvršenje krivičnog djela. Ona smatra da kroz konkretan pravni posao nije bilo štete po Poštu.“Vještak samoinicijativno mijenjao procjenu”
Tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu krivično djelo je negirao i optuženi Rafailo Vreteničić.
„Što se tiče procjene koju je uradio za preduzeće ZIB, sjeća se da ga je angažovao Saša Brajović iz ovog preduzea koji je bio glavni projektant. Za ovu procjenu trebalo je da mu bude isplaćeno do 200 eura. U procjeni je dao procjenu tržišne vrijednosti stambeno-poslovnog prostora koju je nakon sačinjavanja ovjerio i potpisao. Par dana nakon izrade nalaza, razmišljajući o procjeni koju je dao došao je do zaključka da su date cijene previsoko postavljene, a osim toga došao je do saznanja da se prodaja stanova vrši po nižim cijenama. Nakon toga je pozvao Brajovića i rekao mu da će izvršiti korekcije odnosno novu procjenu”, piše u optužnici.
On je tvrdio i da mu nije poznata svrha procjene te da mu niko nije rekao iz kojih razloga se ona radi za ovaj objekat. Dodao je i da mu se nikada prije ovog a ni poslije ovog posla nije dogodilo da samoinicijativno mijenja urađenu procjenu.
Bonus video:
