Opozicioni bojkot parlamenta obesmislio je i parlamentarni nadzor nad službama bezbjednosti, pa su konsultativno, kontrolno saslušanje i parlamentarna istraga ostali samo stavka u Zakonu o parlamentarnom nadzoru.
“Sa kontrolnim saslušanjem najodgovornijih funkcionera iz oblasti bezbjednosti i Državnog tužilaštva kasni se najmanje dvije godine. Zato se, pored ostalog, bezbjednosni problemi više usložnjavaju nego rješavaju,” ocijenio je bivši član Odbora Velizar Kaluđerović.
Kontrolno saslušanje čelnika MUP/Uprave policije, ANB-a, Tužilaštva “povodom aktuelne bezbjednosne situacije sa posebnim osvrtom na ranjavanje novinarke ND Vijesti Olivere Lakić” biće održano čim Odbor dobije izjašnjenje nadležnih.
Pucanj u novinarku je aktuelizovalo i pitanje kontrole rada bezbjednosnih službi, koja je ranije makar bila u fokusu javnosti. Od saziva novog parlamenta do juče održane su 22 sjednice Odbora, koje su u prosjeku trajale kratklo i bile formalističke.
Dok su prethodnih mjeseci obračuni klanova i pojedinaca iz kriminalnog miljea bili i svakodnevna pojava, Odbor je 12. aprila na jednoj od rethih sjednica koja se bavila bezbjednosnom situcijom “uz učešće direktora ANB-a” objavio kako “insistira na daljem jačanju zajedničkih aktivnosti nadležnih državnih organa, kako bi se bezbjednosna situacija poboljšala, nakon nemilih i uznemirujućih događaja, krajem prošlog mjeseca u Glavnom gradu”
Predrag Bulatović (DF) kaže da je parlamentarni nadzor ranije dao neke rezltate, ali da je obesmišljen:
"Paralelno sa tim je formirano neustavno Vijeće za nacionalnu sigurnost. To su potezi koji su sektor bezbjednosti uveli u ruke dvojca Đukanović i Marković. Odsustvo opozicije iz Odbora čini ovo tijelo kompromitacijom kontrole bezbjednosti, posebno što je njegovom čelu prijatelj i čovjek velikog povjerenja Markovića. Ono što ne kontroliše Marković je Tužilaštvo i Katnić koji je pod kontrolom Đukanovića i pripada grupi koja ja suprostavljena Markoviću,” rekao je on “Vijestima”
Kaluđerović podsjeća da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost u aprilu 2016. prebacilo odgovornost na tužilaštvo za zamah organizovanog kriminala, ali da je odbijen njegov predlog da se to raspravi na Odboru.
"Značajan uzrok slabosti u suprotstavljanju organizovanim kriminalnim grupama je sporost i nedovoljna efikasnost tužilačke istrage. Zabrinjavajuća je nezainteresovanost DT u većem stepenu aktivnosti prema organizovanim kriminalnim grupama…Nadležne službe (ANB i UP) u kontinuitetu informišu DT o aktivnostima organizovanih kriminalnih grupa, ali je aktivnost tužilaštva bez značajnijih rezultata… Nijesu jasni razlozi izostanka aktivnosti DT prema organizovanim kriminalnim grupama, a posebno premo vođama organizovanih kriminalnih grupa…”, ocijene su Vijeća u dokumentu proslijeđenom parlamentu.
Bonus video:
