Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Lidija Klikovac nije umjela da objasni kako su se pojavile dvije službene zabilješke različitog sadržaja a istog registarskog broja, u istrazi nerasvijetljenog napada na novinara Mladena Stojovića 23. maja 2008.
“Ne mogu vam govoriti o toj zabilješci jer ovdje danas nemam tu informaciju. To je pitanje za postupajućeg tužioca”, kazala je Klikovac juče na panelu nakon odgledanog dokumentarnog filma “Silom na sedmu”, koji je rađen u produkciji “35mm” i Televizije “Vijesti”.
Osnovni tužilac u Baru je Marinko Magdelinić.
Ona je time odgovorila na pitanje predsjednika Komisije za istrage napada nad novinarima i imovinom medija Nikole Markovića, koji je pojasnio da u jednoj zabilješki postoji paragraf u kojem se kao osumnjičeni nalogodavci za napad navode biznismeni Branislav Mićunović i Radojica Božović, dok se u drugoj sa istim službenim brojem nema pasusa sa njihovim imenima. Stojović je napadnut 2008. godine, nakon javno izrečenih stavova o namještanju utakmica u crnogorskoj ligi.
Informacija o duplim službenim zabilješkama objavljena je u posljednjem izvještaju Komisije, koji je usvojila i Vlada. Slučaj napada na Stojovića zastarijeva za mjesec dana.
Klikovac nije do kraja odgovorila na Markovićevo pitanje kako tužioci u dva gotovo identična slučaja, kada je riječ o prijetnjama novinarima, postupa drugačije.
“Tužilac je odbacio prijavu novinara ‘Dana’ zbog prijetnji koje mu je izrekao brat premijera Duška Markovića i koje je čula cijela Crna Gora, dok je običan kriminalac koji je nedavno prijetio novinarki ‘Vijesti’ odmah uhapšen nakon njene prijave. Jedina razlika između ta dva slučaja je što je ovamo novinaru prijetio premijerov brat i vi nijeste imali institucionalne hrabrosti da ga uhapsite,” kazao je Marković.
Klikovac je odgovorila da su osnovni i viši državni tužilac ocijenili da u prijavi novinara “Dana” nije bilo elemenata za krivično gonjenje, ali da postupak može biti nastavljen po privatnoj tužbi.
Marković je kazao da su tužilaštvo i policija rasvijetlili sve slučajeve napada na novinare, koji nemaju političku pozadinu, dok se “nije mrdnulo” u predmetima sa političkom konotacijom.
Klikovac je kazala da je značajan broj predmeta riješen, ali da i dalje ostaje jedan broj predmeta u kojima su izvršioci napada na novinare ostali nepoznati.
Dodala je da napadi na novinare nijesu ekskluzivitet Crne Gore, već da se napadi dešavaju u cijelom svijetu i navela primjer Malte i Slovačke, gdje su ubijena dva novinara.
Marković je kazao da je razlika između Crne Gore i tih zemalja upravo postupanje nadležnih organa – policije, tužilaštva i Vlade.
“U Slovačkoj je nakon ubistva novinara i masovnih protesta koji su uslijedili premijer dao ostavku, dok je na Malti odmah uhapšeno 17 lica”, kazao je.
Direktor “Vijesti” Željko Ivanović, koji je pretučen 2000. a osuđena su dvojica dobrovoljaca, poručio je tužiteljki da relativizuje ozbiljnost napada na novinare.
“Očekivao sam da se ovdje pojavi vrhovni državni tužilac i izvini se novinarima zbog prethodnog rada tužilaštva, a umjesto toga čuli smo njenu relitivizaciju svega što je bilo i samo je više ponizila žrtve”, kazao je Ivanović.
Klikovac je kazala da nije došla tu sa zadatkom da se izvinjava već da pokaže koliko je tužilaštvo uradilo. Saopštila je i da razumije Ivanovićevu reakciju kao previše emotivnu.
“Klikovac je kod mene primijetila višak emocije, a ja kod nje manjak emocije. Sada vidim da rad tužlaštva nije politička volja, već nedostatak emocije”, kazao je Ivanović.
Vlast udarila na Javni servis, u regionu Crna Gora na dnu
Vlast je pojačala pritisak na Javni servis kako bi ta medijska kuća promijenila uređivačku politiku, navodi se u izvještaju Reportera bez granica o slobodi medija u 2018. Takođe piše i da su u Savjet RTCG imenovani članovi koji podržavaju DPS.
U izvještaju o Crnoj Gori Reporteri bez granica navode i da je novinarima prijećeno od predstavnika vlasti te da nijedan slučaj fizičkog napada na novinare nije sankcionisan. Crna Gora je na listi napredovala tri mjesta, ali je na začelju država regiona kada je u pitanju sloboda medija, pa je Slovenija zauzela 32. mjesto, BiH 62, Hrvatska 69, Mađarska 73, Srbija 76 mjesto, Crna Gora 103, a samo je Makedonija lošija - 109.
Bonus video:
