Uspješno sprovedenom reformom prekršajnog sistema 2015. godine i formiranjem sudova za prekršaje, usklađen je sistem odlučivanja u prekršajnim predmetima sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Izvršena je racionalizacija u svim segmentima prekršajnog sistema, kako kroz smanjenje broja sudova za prekršaje, tako i uvođenjem niza novina koje su prekršajni sistem učinile efikasnijim, istakao je u razgovoru za “Vijesti” predsjednik Višeg suda za prekršaje Crne Gore Milivoje Rašović.
Posebno je istakao nedavno sprovedenu akciju na nivou glavnog grada.
“Nedavno je 22. novembra 2018. godine, Centar bezbjednosti Podgorica sproveo akciju na teritoriji Glavnog grada Podgorica koja je imala za cilj postupanje policije po naredbama izdatim od Suda za prekršaje Podgorica. Ova akcija je dogovorena sa načelnikom CB-a Podgorice Milovanom Pavićevićem, na sastanku na kojem je pored predsjednika Višeg suda za prekršaje Crne Gore, prisustvovala i predsjednica Suda za prekršaje u Podgorici Nada Bjeković. U realizaciji je učestvovao i Nikola Janjušević, pomoćnik direktora Uprave policije, kao član Koordinacionog tijela koje je formirano u drugoj polovini 2018. U toku samo jednog dana, postupljeno je u 418 predmeta, pri čemu je 105 lica dovedeno u Sud za prekršaje radi upućivanja na izdržavanje zatvorskih kazni, dok je za 53 lica izdat nalog da se jave u sud. U potpunosti smo zadovoljni akcijom i planiramo da u narednom periodu nastavimo sa ovim vidom aktivnosti, te da ih sprovodimo i na nivou svih sudova za prekršaje. Samim tim, okrivljena lica će imati manje prostora da izbjegnu obaveze prema sudu i da sa svoje strane doprinose odugovlačenju prekršajnog postupka neodazivajući se na pozive suda”, kazao je Rašović.
Uspješna saradnja
Podsjetio je da su minule tri godine rada u okviru sudskog sistema rezultirale značajnim poboljšanjima rada prekršajnog sistema, povećanjem efikasnosti, smanjenjem broja starih i zastarjelih predmeta, povećanjem kvaliteta prekršajnog postupka i znatno boljim rezultatima u smislu izvršavanja odluka.
“I pored povećanja broja predmeta u radu, kroz više različitih mjera uspostavljen je sistem blagovremenog postupanja u prekršajnim predmetima, tako da je na strani okrivljenih sve manja mogućnost izbjegavanja odazivanja na poziv suda ili izbjegavanja izvršenja odluke suda”, kaže predsjednik Višeg suda za prekršaje.
On je rekao da je jako bitna i uspješna saradnja sa organima og čijeg preduzimanja pojedinih radnji direktno zavisi i efikasno vođenje prekršajnog postupka.
“Koordiniranom i stalnom saradnjom sa tim organima, otklonjen je veliki broj sistemskih barijera koje su u ranijem periodu doprinosile odugovlačenju prekršajnog postupka. Posebno bih naglasio da je, u cilju poboljšanja kvaliteta i povećanja efikasnosti prekršajnog postupka, sistem saradnje sa Upravom policije, Upravom carina, Poreskom upravom, Agencijom za sprečavanje korupcije, Upravom za inspekcijske poslove i Komunalnom policijom Glavnog grada Podgorica, doveden na najveći mogući nivo kroz nedavno formirani Koordinacioni tim koji ima za cilj otklanjanje svih problema koji iz okvira nadležnosti navedenih organa utiču na nesmetano i blagovremeno postupanje u prekršajnim stvarima”, navodi Rašović.
Najviše predmeta iz oblasti bezbjednosti saobraćaja
Rašović je kazao da je više od 70 odsto predmeta u radu iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.
“Zatim dolaze predmeti iz javnog reda i mira, nasilja u porodici, Zakona o porezu za dodatu vrijednost i slično. Svakodnevno se javljaju novi prekršaji, potpuno nove oblasti, tako da sada sudije za prekršaje sude i predmete iz oblasti kurupcije, zabrane konkurencije, zaštite potrošača, sprečavanja pranja novca i finansiranje terorizma, zabrane nelegalnog poslovanja, finansiranja političkih partija i izbornih kampanja, seta poreskih propisa, čitave lepeze propisa koji se bavi zaštitom životne sredine i nizom drugih propisa iz ostalih segmenata modernog društva”, kazao je on.
Predsjednik Višeg suda za prekršaje objašnjava da je svaka materija osjetljiva na svoj način i iziskuje poseban rad, zalaganje i znanje.
“Naročit akcenat stavljen je na predmete iz oblasti Zakona o zaštiti nasilja u porodici koji imaju prioritet u rješavanju. Poseban izazov u radu imamo u ljetnjim mjesecima kada imamo naglo povećanje turista i protoka ljudi i roba, kao i stranaca, kada dolazi do povećanja broja predmeta, pri čemu se postupci protiv stranih državljana sprovode kao hitni”, kazao je on.
"Tražimo veće zarade za naše sudije"
On je rekao da izražava duboko neslaganje sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i pojedinim rješenjima koja se tiču sudija sudova za prekršaje:
“Koji nijesu rangirani u nivou sudija ostalih sudova, već imaju znatno niže obračunske vrijednosti koeficijenta. Svugdje u regionu (Hrvatska, Republika Srpska, Slovenija, Makedonija, odnedavno i Srbija), sudije sudova za prekršaje su u sistemu zarada jednako rangirane kao i sudije drugih sudova istog nivoa, osim kod nas, što je neshvatljivo, a posebno imajući u vidu složenost prekršajnog sistema, obim rada i stepen odgovornosti. U narednom periodu preko Udruženja sudija iniciraćemo izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru u cilju rješavanja ovog problema, te konačnog definisanja pravičnih zarada za naše sudije”, naglasio je Rašović.
Novčane kazne izrečene na osnovu 350 zakona i uredbi
Rašović tvrdi da su prekršaji izrazito živa pravna materija, koja prati svaki segment savremenog društva.
“Trenutno je u Registru novčanih kazni evidentirano oko 350 različitih zakona, uredbi i odluka po kojima su izrečeni prekršaji. Navedeni broj sam po sebi ukazuje na složenost rada sudija za prekršaje, kao i potrebu za kontinuiranim usavršavanjem sudija kao i ostalih subjekata koji su dio prekršajnog pravnog sistema Crne Gore, tj. podnosilaca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno izdavalaca prekršajnih naloga. Tako da sudije za prekršaje moraju imati široko poznavanje i propisa i zakona”, kazao je Rašović.
Bonus video:
