Nije vršen popis gotovine, novac nije vraćan u kasu u zakonskim rokovima, zavođenje i ovjeravanje putnih naloga nije bilo u skladu sa pravilnikom, taj posao ne bi uopšte trebalo da radi blagajnik Skupštine, radnici nijesu zapošljavani u skladu sa zakonima...
To, između ostalog, piše u godišnjem izvještaju revizije Skupštine za 2016. godinu, koji je juče sproveden kao dokaz u postupku koji se vodi protiv blagajnice Skupštine Tamare Čađenović zbog optužbi da je pronevjerila oko 35.000 eura, tako što je za sebe uzimala novac, a prikazivala ga kao trošak za službena putovanja poslanika i službenika Skupštine.
U revizorskom izvještaju piše i da nije vršena kontrola dnevnika blagajne i da taj dnevnik nije vođen redovno i blagovremeno.
“Date su preporuke kako treba da se radi, sve suprotno od načina na koji je rađeno do tada”, istakao je sudija Rade Ćetković.
On je juče pročitao i internu reviziju Skupštine iz 2016. godine u kojoj se takođe napominje da nije vršena adekvatna kontrola putničkih naloga i troškova službenih putovanja, da čak ne postoji ni formalna procedura u Skupštini o tome.
“Zaposleni nijesu uvijek dostavljali bording karte, razduživanje se ne vrši u zakonskim rokovima, podaci se unose manuelno”, piše u internoj reviziji.
Dodaje se da jedno lice ne može biti odgovorno za sav posao, te da se moraju utvrditi pravila postupanja. “Vijesti” su ranije objavile i da je crnogorska Skupština tri godine bila bez šefa Biroa finansijskih poslova, u periodu tokom kojeg je iz kase te zakonodavne institucije nestalo oko 120.000 eura.
Negirajući krivicu, Čađenovićeva je ispričala da je 2011. godine natjerana da pređe iz arhive Skupštine na mjesto blagajnika, da je bila prebukirana i drugim poslovima i da je više puta molila nadređene da nađu nekog da joj pomogne, jer, posljednjih godina, zbog obima posla nije mogla da postigne da uradi sama sve što se tražilo od nje.
Na teret joj se stavlja produženo krivično djelo pronevjera i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
“Okrivljenoj se stavlja na teret da je u toku 2016. godine prisvajala novac koji joj je povjeren u službi i da je kao službeno lice u službene isprave unosila neistinite podatke tako što je, kao blagajnica u Birou finansijskih poslova Skupštine Crne Gore, iz blagajne uzimala za sebe novac i na određeni broj naloga za službena putovanja stavljala lažne potpise poslanika i zaposlenih u Skupštini i drugih lica, kojima je navodno taj novac isplaćivan na ime dnevnica za službena putovanja u inostranstvo”, piše u optužnom predlogu.
Tužilaštvo je ranije saopštilo da je, u odnosu na određeni broj putnih naloga za službena putovanja, za koji postoji sumnja da su takođe falsifikovani, formiran poseban krivični predmet protiv zasada nepoznatog učinioca.
Ko je falsifikovao putne naloge
Nakon što je sudija pročitao da za 239 putnih naloga isplaćeno preko 120.000 eura, tužilac Vukas Radonjić je pojašnjavao da se ti nalozi odnose i na one koji nijesu razduženi na vrijeme, a ne samo na falsifikovane, kojima se bavi tužilaštvo.
“Još nije utvrđeno ko je falsifikovao određeni broj putnih naloga”, naveo je tužilac.
Bonus video:
