Mi smo svojevrsni filter za ulazak u Evropsku uniju preko Debelog brijega, kaže vođa smjene na graničnom prelazu Sukobin, Hodo Ljuković.
Hrvati su, dodaje, na njihovom prelazu mnogo mirniji kada saznaju da su putnici koji putuju u zemlje EU, prije njih, provjeravani na Sukobinu.
“Posebno ako znaju da je u smjeni bila Astra”, kaže uz osmijeh, pokazujući na ženku belgijskog ovčara malinoa, koja nepomično stoji uz nogu njegovog kolege Rifata Ramusovića.
Život Astre osiguran je na 20 hiljada eura što i nije posebno iznenađenje, imajući u vidu da sama otkrije i do 70 odsto krijumčarenih narkotika. Prtljag putnika iz autobusa, ranije tog dana, „iskontrolisao“ je labrador Ara, pa je Astra bila u relaksiranoj šetnji prelazom sa Ramusovićem.
“Samo Rifata sluša, možda još jednog ili dvojicu kolega, ali ne kao njega”, kaže Ljuković.
Granični prelaz Sukobin-Murićani udaljen je dvadeset i sedam kilometara od Ulcinja, 32 od Bara i samo 13 kilometara od Skadra. Prošle godine prešlo ga je 2,37 miliona putnika i 612 hiljada vozila, što ga čini najfrekventnijim u Crnoj Gori.
Dok prisustvujemo kontroli putnika, Ljuković ističe da je najveći problem prelaza pojačani intenzitet saobraćaja.
“Sada su uobičajene gužve za ovo doba godine, problemi su vikendom i tokom sezone”, kaže dok na prelaz u susjednu Albaniju u dvije trake čeka oko 20 automobila. U zajedničkim objektima sa kolegama iz Albanije, policajci ljubazno primaju isprave i užurbano vrše kontrolu. Isprave potom predaju graničnim policajcima Albanije koji ih vraćaju putnicima ako je sve u redu. Tako je i u suprotnom smjeru.
“Nikada nijesmo imali većih nesporazuma od otvaranja prelaza 2009. Svaki problem zajedno rješavamo”, kaže Ljuković.
Prelaz su u junu 2009, svečano otvorili tadašnji premijeri dvije zemlje Milo Đukanović i Sali Beriša. Projekat, „težak“ peko 1,1 milion eura finansirala je Evropska komisija, a prelaz je bio projektovan za oko pola miliona putnika. Već za prvih pet mjeseci ove godine, prelaz je prešlo blizu 700 hiljada putnika i oko 200 hiljada vozila, što je povećanje za 23, odnosno 21 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U toku su pripreme za rekonstrukciju prelaza, koji će vjerovatno od naredne godine biti projektovan za više od dva miliona putnika...
Vođa smjene na albanskoj strani prelaza Lika Albert, iako u gužvi, ljubazno nas dočekuje. Na pitanje kakvu ima saradnju sa kolegama iz Crne Gore, kratko odgovara: “Savršenu”.
“Zajedno smo ovdje, nijedan problem ne rješavamo bez konsultacije sa crnogorskim kolegama”, kaže on.
Gotovo je istovjetan broj automobila i na albanskoj strani koji čeka da uđe u Crnu Goru.
I pomoćnik komandira Stanice granične policije Ulcinj za granični prelaz Sukobin Svetislav Filipović ističe dobru saradnju sa kolegama iz Albanije.
“Saradnja je dobra, konstantna i u kontinuitetu dugi niz godina. Ogleda se u obavljanju zajedničkih kontrola koje su propisane protokolom koji su usvojile Vlade obje države, ali i svakodnevnom radu i poslovima vezanim za funkcionisanje graničnog prelaza i suzbijanje krijumčarenja”, kaže Filipović u razgovoru za “Vijesti”.
Dodaje da nije bilo težih incidenata osim slučajeva kada su policajci bili primorani da upotrijebe sredstva prinude - fizičku silu i vezivanje.
“ Ti su slučajevi rijetki, možda jednom ili dva puta godišnje. Ta lica u početku su obično agresivna ali kasnije se smire kad uvide da su policajci postupili u skladu sa zakonom”, navodi Filipović.
Na konstataciju da je granični prelaz postao noćna mora za lica sa Interpolove i nacionalnih potjernica i krijumčare svega i svačega, Filipović ističe da iza takve reputacije stoje postignuti rezultati.
“Od otvaranja prelaza, zaplijenjeno je više od 850 kilograma skanka i određene količine drugih droga u preko 120 slučajeva, koje smo otkrili uz pomoć pasa, ali i individualno uz pomoć tehnike. Zanimljivo je da su u 99 odsto slučajeva krijumčari albanski državljani”, kaže Filipović.
Policiji su od tehnike na raspolaganju optički čitači dokumenata, multi warner ili CO2 „drager“, videoskop, uređaj za provjeru novčanica i putnih isprava, ručni uređaj za mjerenje radioaktivnosti, ručni metal detektor, regule, docubox dragon-projektini, douscan detektor eksploziva i narkotika, OBD uređaj...
Potraga za krijumčarima vrlo je sofisticirana, a naši policajci u tome imaju kvalitetnu pomoć albanskih kolega.
“Imaju dobar elektronski sistem koji omogućava informacije o licima koja su na prelazu radi analize rizika - odakle dolaze, da li su osuđivana ili hapšena zbog krijumačernja ili falsifikovanja. Analize se vrše svakodnevno, a na osnovu njih i procjene koja lica treba pretresti u prostoriji za tu namjenu”, pojašnjava Filipović.
Kaže da se krijumčarenjem narkotika bave svi, mladi i stari, muškarci i žene...
“Imali smo slučaj gdje je bračni par sa bebom pokušao da prokrijumčari narkotike. Ili gdje su krijumčari pokušali da iskoriste prisustvo u automobilu invalidnog lica. Šta reći za slučaj kada smo otkrili da su dva lica starija od 65 godina takođe pokušala krijumčarenje”, kaže Filipović.
Posebno je interesantna, kako navodi, mašta krijumčara gdje u automobilu sakriti drogu.
“Da li u braniku, gumi, ispod ili unutra, to samo oni znaju. Naravno, još uvijek rijetki od njih znaju da je tu osim nas i Astra, koja rijetko griješi”, ističe Filipović zasluge desetogodišnjeg malinoa.
Droga je, prema njegovim riječima, uglavnom namijenjena za tržišta Njemačke, Austrije i Holandije. Prošle godine na prelazu je u dva navrata otkriveno i 20 komada oružja, pištolja namijenjenih tržištu Njemačke. Astra je raskrinkala njemačkog državljanina koji se sa određenim brojem pištolja sa Kosova zaputio ka Njemačkoj. Pas je nanjušio drogu u torbi u kojoj je Njemac, koji je putovao autobusom, nosio oružje.
“Prilikom kupovine oružja, Njemcu su dali torbu u kojoj je ranije bila droga. To Astri nije promaklo”, kazao je on.
Filipović ističe i dobru međunarodnu saradnju na svim poljima.
“Tada je njemačka policija lisice na ruke stavila licu koje je čekalo oružje”, podsjeća Filipović.
Dodaje da se značajni rezultati postižu i na otkrivanju ukradenih automobila i falsifikovanih isprava.
“Imamo vrhunsku tehniku i zaista sjajne rezultate. To prepoznaju ljudi pa je tako i jedan visoki kosovski funkcioner prešao granični prelaz samo, kako je rekao, da bi provjerio da li je automobil koji je htio da kupi regularan ili ne”, sjeća se Filipović. Navodi da neki ljudi tek na prelazu saznaju da su kupili ukradeni automobil koji je „skinut sa osiguranja“.
Tokom prvih šest mjeseci ove godine zaplijenjeno je 26 kilograma narkotika u devet zapljena, uglavnom skanka
“Kada su u pitanju putne isprave, samo u toku prošle godine otrkrili smo preko 40 falsifikovanih pasoša, ličnih karata, saobraćajnih i vozačkih dozvola, kao i 15 falsifikovanih brojeva na šasijama skupocjenih vozila. Ljudi pokušavaju da promijene sliku, stranicu dokumenta ili nešto slično ali to ovdje ne prolazi”, tvrdi Filipović.
Dodaje da je nemoguće sve putnike upisati u elektronski sistem, posebno u sezoni kada za 24 sata na prelazu bude i preko 35 hiljada putnika.
“Tako u ljetnjim mjesecima Uprava policije preko Sektora granične policije donosi odluku o pojednostavljenoj proceduri prelaska državne granice, tkz. „selektivnoj kontroli“, kada vršimo procjenu koja će lica biti upisana u sistem a koja će biti samo vizuelno kontrolisana. Kvalitet kontrole svakako ne trpi. Cilj nam je da čekanja svedemo na minimum”, ističe Filipović.
I dok odlazimo, posmatramo lica ljudi koji u automobilima strpljivo čekaju da dođu na red za kontrolu.
Desno od njih su boksovi za pse, tamo je Astra na zasluženoj pauzi. Pitanje koje se samo nameće - koliko je u koloni nespokojnih zbog nje?
Žena u gepeku taksija probala da pređe granicu
Tokom prvih šest mjeseci ove godine zaplijenjeno je 26 kilograma narkotika u devet zapljena, uglavnom skanka, nije odobreno 50 ulaza a 19 izlaza, detaljnih kontrola bilo je 3.876 a pregleda šasije 1.542, otkriveno je sedam falsifikovanih isprava, i tri slučaja falsifikovanih brojeva na šasijama vozila, službeni psi imali su 1.500 kontrola narkotika, a 158 kontrola eksploziva, slobode je lišeno 28 lica, od čega devet po potjernici.
Zabilježen je i jedan poklušaj nezakonitog prelaza u januaru.
“Bila je to žena koja je u večernjim satima vraćena sa prelaza zbog neispunjavanja uslova, odnosno nekompletne dokumentacije i viznog režima. Nakon pola sata na prelazu smo zaustavili taksi u čijem je prtljažniku bila ta ista žena. Sankcionisali smo i nju i vozača i predali ih kolegama iz Albanije”, ispričao je Filipović neobičnu situaciju. Naglasio je i da baš zbog toga što je prelaz dobro čuvan, zbog kvalitetnog kadra, tehnike i dobro obučenih pasa, nema puno pokušaja nezakonitih prelaza.
Saradnja sa mještanima je dobra priča
Kada su u pitanju tzv. divlji prelazi, Filipović posebno ističe dobru saradnju sa mještanima pograničnih sela.
“I kada mi nijesmo na tom terenu, obično nam jave mještani da su vidjeli jedno ili više nepoznatih lica, kako bi pravovremeno reagovali. I to je zbilja jedna dobra priča sa ovog prelaza”, kaže Filipović, navodeći da nema mjesta koje se posebno ističe kada su pitanju nezakoniti prelazi. Navodi da to može biti kod Kravara, Stegvaša, kod Skadarskog jezera, ali i Bojanom ili morem.
“Tu imamo ispomoć iz barske stanice granične policije, a sa državnog nivoa imamo mobilnu jedinicu, takođe, granične policije. Već neke vrijeme imamo i gostujuće policijajce u okviru međunarodne operacije sa kojima imamo zajedničke kontrole na prelazu, ali i duž cijele granice. Tako da nijesmo sami, a tu je i elektronski nadzor”, kaže Filipović.
Registruju i ko nije platio boravišnu taksu
Prošle godine zaživjela je kontrola privremenog boravka koju kroz sistem RB 90 sprovode inspektori za strance što omogućuje pravovremenu naplatu boravišnih taksi.
“To nam je dodatni posao, ali imamo kvalitetnu saradnju sa Turističkom organizacijom Ulcinj. Obaveza nam je da takođe selektivnom metodom vršimo kontolu lica koja su boravila ne samo u Ulcinju nego bilo gdje na primorju. Prikupimo materijalne podatke i uz zabilješke ih proslijedimo inspektorima za strance koji kroz sistem mogu da provjere gdje je lice boravilo, koliko dugo i da li je platilo boravišnu taksu. Ako nije, inspektori prekršajno djeluju prema stanodavcima”, priča Filipović o načinu kako će tokom cijele sezone granična policija raditi i u korist gradskog budžeta.
Direktor TO Fatmir Đeka najavio je da će nedaleko od prelaza uskoro biti otvoren punkt na kome će putnici odmah moći da prijave boravište.
Bonus video:
