Branka Milić konstatovala je da je prekršen Zakonik o krivičnom postupku, zbog činjenice da još nije napisana presuda u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.
Prvostepeno osuđena u slučaju državni udar, tvrdi da pritvorski predmeti imaju prioritet.
“Činjenica je da ni pet meseci od okončanja glavnog pretresa i četiri meseca od kako je prvostepena presuda pročitana, moji branioci i ja nismo dobili pisani otpravak presude, ni bilo kakvo objašnjenje sa tim u vezi. Argumentacija Višeg suda da je ovakvo ponašanje u skladu sa Ustavom Crne Gore i njegovim podzakonskim aktima je proizvoljna i netačna. Radi se o pritvorskom predmetu gdje se odluke donose po hitnom postupku i koji ni nakon gotovo tri godine nije prvostepeno okončan. Takođe, radi se o brutalnom kršenju i zloupotrebi člana 378 ZKP-a Crne Gore i člana 15 istog zakona”, ocijenila je Milić.
Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, u tom predmetu nepravosnažno su osuđeni na po pet godina zatvora. Na najveću kaznu osuđen je Rus Eduard Šišmakov - 15 godina robije zbog terorizma u pokušaju i stvaranja kriminalne organizacije, dok je njegovom zemljaku Vladimiru Popovu određena 12-godišnja robija za ista krivična djela.
Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora zbog terorizma u pokušaju putem pomaganja i stvaranja kriminalne organizacije, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina za ista krivična djela. Nepravosnažnom presudom Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.
Vozač Demokratskog fronta Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora.
U optužnici piše da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi sticanja nezakonite dobiti i moći, nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede Demokratskog fronta i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO alijansi.
Bonus video:
