Još nije odlučeno o zahtjevu Saše Sinđelića da u Crnoj Gori dobije politički azil, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova poručuju da će se o tom pitanju odrediti u zakonskom roku.
To je “Vijestima” iz MUP-a saopšteno 7. avgusta. Nisu odgovorili na ponovljena pitanja prije dva dana.
Svjedok saradnik u slučaju poznatom kao “državni udar”, 1. jula podnio je zahtjev za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori.
Javnost o tome prvi je obavijestio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tokom rasprave sa opozicijom u državnom parlamentu, navodeći tada da je ovaj na to bio primoran zbog progona određenih struktura u Srbiji.
“Shodno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, po zahtjevu za dobijanje međunarodne zaštite Saše Sinđelića, Ministarstvo unutrašnjih poslova će sprovesti ispitni postupak, koji podrazumijeva preispitivanje svih činjenica i okolnosti koje su bitne za postupak odobravanja međunarodne zaštite”, navode iz MUP-a.
Saopštili su da je Sinđelić tokom postupka dužan da iznese vjerodostojne i uvjerljive činjenice i razloge na kojima zasniva svoj zahtjev i da priloži sve dokaze sa kojima raspolaže ili je u mogućnosti da ih pribavi.
“Prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za međunarodnu zaštitu, Ministarstvo će cijeniti do detalja sve zakonske uslove, činjenice i okolnosti u vezi sa licem koje tu zaštitu traži, a posebno cijeneći navode o osuđivanosti ovog lica”.
Iz Vladinog resora na čelu sa Mevludinom Nuhodžićem, saopštili su i da će, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, nakon sprovedenog ispitnog postupka i, po okončanju procedura, donijeti, na zakonu, zasnovanu odluku.
“Kada su u pitanju rokovi, u skladu sa članom 50 Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Ministarstvo će donijeti odluku po zahtjevu za međunarodnu zaštitu, u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu”.
Pritvor
Sinđelić je pritvoren desetak dana nakon što su iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske saopštili “Vijestima” da im crnogorske vlasti dvije godine ne odgovaraju na zahtjev za izručenje čovjeka koji je u toj državi pravosnažno osuđen i zbog ubistva.
Istog dana, iz MUP-a su saopštili da je od vlasti u Podgorici tražio međunarodnu zaštitu.
Sinđelić je prethodno u Beogradu javno govorio da je pobjegao iz Crne Gore, kako bi sačuvao živu glavu od tužilačko-policijskog progona i da je status svjedoka saradnika stekao lažima.
Vanraspravno vijeće podgoričkog Višeg suda prvobitno je odbilo zahtjev Hrvatske za izračenje Sinđelića, a tu odluku potvrdio je i Apelacioni sud.
Obrazložili su da je zahtjev odbijen jer je taj srpski državljanin bio nedostupan crnogorskim pravosudnim organima, pa mu nije mogao biti određen ekstradicioni pritvor.
Naveli su da se Sinđelićevo prisustvo nije moglo obezbijediti zbog toga što se u vrijeme donošenja prvostepene i drugostepene odluke 22. aprila, odnosno 10. juna 2019. godine, nije nalazio u Crnoj Gori.
Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, definisano je da se azil neće odobriti strancu, ukoliko postoje ozbiljni razlozi na osnovu kojih se smatra da je učinio, podstrekavao ili na drugi način učestvovao u izvršenju zločina protiv mira, ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti... teškog krivičnog djela, djela koja su u suprotnosti sa ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija
Iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske objasnili su “Vijestima” da su 1. juna 2017. godine Crnoj Gori podnijeli molbu za izručenje srpskog državljanina Sinđelića, ali da im je 12. jula iste godine odgovoreno da je protiv njega u toku kazneni postupak zbog kaznenih djela počinjenih na području Crne Gore i da je, zbog njegovog specifičnog statusa svjedoka saradnika, nužna njegova prisutnost do okončanja kaznenog postupka.
“Daljih obavijesti o postupanju nadležnih tijela Crne Gore, unatoč našem opetovanom traženju, nemamo”, saopšteno je 21. juna “Vijestima” iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske.
Najviše zahvaljujući Sinđelićevom svjedočenju, gotovo svi optuženi u slučaju “državni udar” nepravosnažno su osuđeni na zatvorske kazne, a među njima i dvojica opozicionara Andrija Mandić i Milan Knežević.
Odluka najkasnije za 21 mjesec
Iz MUP-a su saopštili da se rok za odlučivanje po zahtjevu za dobijanje međunarodne zaštite može produžiti za još devet mjeseci, ako:
1) zahtjev za međunarodnu zaštitu podrazumijeva utvrđivanje složenog činjenog stanja, odnosno razjašnjenja složenih pravnih pitanja;
2) veliki broj državljana treće zemlje ili lica bez državljanstva istovremeno zatraži međunarodnu zaštitu;
3) stranac koji traži međunarodnu zaštitu ne postupa u skladu sa obavezama utvrđenim zakonom.
“Izuzetno, rok se može produžiti za još šest mjeseci u cilju potpunog razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Dakle, odluka po zahtjevu za dobijanje međunarodne zaštite, donosi se najkasnije u roku od 21 mjesec od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu”, objasnili su iz Ministarstva.
Bonus video:
