Policijski službenici morali bi proći obuke za prepoznavanje mentalnih bolesti dok god je snazi zakon kojim je, između ostalog, definisano da u zdravstvene ustanove vode osobe za koje posumnjaju da imaju poremećaj u ponašanju.
To su konstatovali iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, preporučujući da se u radnim tijelima državnog parlamenta otvori diskusija o tom pitanju.
Podsjetili su da je Komitet Ujedinjenih nacija za zaštitu prava osoba sa invaliditetom, tražio od Crne Gore da ukine član 33 Zakona o zaštiti prava mentalno oboljelih osoba.
U tom članu piše da su policajci dužni da, bez odlaganja, u zdravstvenu ustanovu odvedu osobu kada posumnjaju da se radi o mentalno oboljelom licu: “Mentalno oboljelo lice za koje se osnovano sumnja da može ugroziti sopstveni život ili zdravlje, odnosno život ili zdravlje drugih, u naročito hitnim slučajevima, mogu dovesti službena lica organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove u psihijatrijsku ustanovu”, navodi se u članu 33 Zakona. Iz Komiteta UN, međutim, tvrde da su zabrinuti zbog te zakonske odredbe:
“Komitet primećuje sa zabrinutošću da su policijski službenici dužni da u skladu sa članom 33 Zakona o zaštiti prava mentalno oboljelih osoba lišavaju slobode osobu samo na osnovu sumnje na ‘mentalno oboljenje’, kao i zbog nedostatka informacije o bilo kakvim garancijama u ovom smislu i mogućnosti da se osporava lišavanje slobode po ovom osnovu”.
“Komitet apeluje da država ukine zakone i protokole koji omogućavaju bilo koje lišavanje slobode bazirano na invaliditetu ili sumnji na invaliditet i obezbijedi djelotvorne garancije i Ijekove osobama sa invaliditetom koje su lišene slobode na osnovu nekog nedostatka”.
Postupaju zakonito
Iz građanske kontrole policije saopštili su da su razmotrili ulogu, mjesto i odgovornost policijskih službenika u postupcima prinudne hospitalizacije i da su o tome diskutovali sa građanima i njihovim pravnim zastupnicima, civilnim društvom, Upravom policije i zdravstvenim ustanovama.
“Uzimaju u obzir važeći Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih, Savjet je konstatovao da na osnovu dosadašnje prakse policijski službenici postupaju zakonito i u skladu sa policijskim ovlašćenjima”, naveli su iz Savjeta na čijem je čelu Aleksandar Saša Zeković.
Oni su, međutim, rekli da zbog osjetljivosti pitanja i dok god su na snazi rješenja iz člana 33 Zakona, postoji potreba za obukama policijskih službenika u prepoznavanju mentalnih bolesti.
“Savjet je preporučio Upravi policije da se, na nivou svih centara bezbjednosti, organizuju takva osposobljavanja kako bi se uz jačanje kapaciteta policijskih službenika obezbijedila veća vjerovatnoća u postupanju i smanjile, ako ne i otklonile, moguće i potencijalne proizvoljnosti i greške”.
Objasnili su da se u praksi dešava da se građani iz psihijatrijske ustanove, u koje su dovedeni na osnovu procjene i intervencije policije, otpuštaju bez dijagnoze i da Savjet zato ima ozbiljnu rezervu prema tom zakonskom rješenju: “Čija praktična primjena može biti upitna bez odgovarajućeg iskustva i osposobljenosti policijskih službenika, pri čemu ostaje otvorena dilema do kojeg je nivoa, u stvarnosti, zaista i moguće obezbijediti tu kompetentnost”.
Istakli su da je sa stanovišta zaštite ljudskih prava važno da se u potpunosti osigura da to zakonsko rješenje pri praktičnoj primjeni ne predstavlja ni najmanju mogućnost za zastrašivanje i, pa i kratkotrajno, lišavanje slobode.
“Savjet je ocijenio da policijski službenici trebaju izuzetno, isključivo u neodložnim slučajevima, kada su se stekli osnovi sumnje, dovesti lice u psihijatrijsku ustanovu bez prethodnog ljekarskog pregleda”.
Šta se dešava u praksi
Član Savjeta, doktor Vladimir Dobričanin objasnio šta se dešava u praksi - tvrdi da policijski službenici, nakon procjene da je kod građanina primijećeno ponašanje koje može pobuditi sumnju na nekoga ko je opasan za sebe ili okolinu, nakon konsultovanja i saglasnosti državnog tužioca, takvu osobu odvode do prve zdravstvene ustanove... Nakon dolaska u hitnu medicinsku pomoć, prema njegovim riječima, dežurni doktor koji je izvršio osnovni pregled, sebe obično proglasi nekompetentnim za procjenu psihičkog stanja i pacijenta uputi, vozilom zdravstvene ustanove, uz asistenciju policije, u psihijatrijsku ustanovu.
“Provjeravajući postupanje i odgovornost policije, Savjet je došao do saznanja da ne postoji protokol u zdravstvenim ustanovama koji propisuje ponašanje u ovakvim situacijama niti propisuje standardne operativne procedure koje bi se smatrale obaveznim”, saopštio je Dobričanin.
On je naglasio da je Savjet zato odlučio da se obrati i Vladi - potpredsjedniku za politički sistem i unutrašnju politiku Zoranu Pažinu i ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću - i preporuči izradu posebnog vodiča, protokola ili algoritma za standardizovanje procedura i saradnji državnih institucija u slučajevima prinudnih hospitalizacija: “Sa jasnim pravilima ponašanja i obavezama na svim nivoima zdravstvene zaštite počevši od Zavoda za hitnu medicinsku pomoć pa sve do specijalnih bolnica”.
Traže posebnu sjednicu odbora za ljudska prava
Savjet za građansku kontrolu rada policije, Odboru za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore predložio je posebnu tematsku diskusiju kako bi se provjerilo i unaprijedilo institucionalno postupanje i praksa u slučajevima prinudnih hospitalizacija, posebno u svjetlu izdatih preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za zaštitu prava osoba sa invaliditetom.
Komitet UN za zaštitu prava osoba sa invaliditetom tražio je od Crne Gore da ukine član 33 Zakona o zaštiti prava mentalno oboljelih osoba.
Dežurni doktor od policajaca traži službeni dopis za pregled...
Iz Savjeta su saopštili da su, kod prijema u psihijatrijsku ustanovu, registrovali pristup dežurnog doktora, bez uporišta u zakonu: “Koji je od policijskih službenika zahtijevao službeni dopis za pregled i prinudnu hospitalizaciju”.
“Takav zahtjev je situaciju učinio složenijom i reklo bi se, nepovoljnijom po dostojanstvo građanina. Savjet smatra da prema policijskim službenicima ne treba imati posebnih zahtjeva, pa se dovoljnom treba smatrati nesporna činjenica da je građanin u psihijatrijsku ustanovu upućen iz hitne medicinske pomoći sa odgovarajućim izvještajem. Ukoliko u medicinskoj struci smatraju da nadležni organ unutrašnjih poslova treba da konkretizuje određenu svoju zakonom definisanu obavezu, onda se mora inicirati izmjena konkretnog propisa. Ponašanje drugačije od toga pokreće i pitanje etičkog prekršaja”, saopštio je Dobričanin.
Bonus video:
