Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici brani se Zakonikom o krivičnom postupku, umjesto da objasni da li je postupajući tužilac pogriješio, kako to tvrdi Osnovni sud, kada je Radoslava Gila Stanišića optužio da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja, naređujući tada maloljetnicima da zapale više službenih automobila “Vijesti”.
Optužni predlog podgoričkog tužilaštva odbio je sudija Osnovnog suda Rade Ćetković, objašnjavajući da nema dovoljno dokaza da je navodni vođa zagoričke kriminalne grupe osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo - izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja, kako to tvrde iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva.
Stanišića je policija označila osobom koja je naredila dvojici tadašnjih maloljetnika S. P. i D. M. da zapale službene automobile “Vijesti”, što su oni, tvrde tužioci, učinili u četiri navrata - od 14. jula 2011. do 13. februara 2014.
Odbijajući optužni predlog, sudija je međutim konstatovao da se Stanišić nije mogao teretiti za to krivično djelo, jer nije ispunjen preduslov iz Krivičnog zakonika - da vrijednost uništene imovine pojedinačno prelazi iznos od 20.000 eura.
“U konkretnom slučaju nema dovoljno dokaza koji ukazuju da je okrivljeni podstrekavao neposredne izvršioce da svakom pojedinačnom radnjom izazovu opasnost za... imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura, pa samim tim ni da je isti osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optužbe”, objašnjava sudija Ćetković.
Početkom juna, kada je isti sud iz istih razloga odbio da produži pritvor Stanišiću, u spisima predmeta konstatovano je da ukupna šteta na zapaljenim vozilima iznosi 22.435,11 eura.
Međutim, tužiocima je devet godina trebalo da to utvrde.
Nakon što su “Vijesti” objavile da je Stanišić slobodan zbog nemara tužioca, iz ODT Podgorica reagovali su tvrdeći da je pravna kvalifikacija radnji osumnjičenog iznijeta u optužnom aktu pravni stav državnog tužioca, ali da sud nije vezan pravnom kvalifikacijom:
“Već sam može u skladu sa prikupljenim činjenicama i dokazima ocijeniti o kojem krivičnom djelu se radi i donijeti odluku u odgovarajućoj fazi postupka”.
Međutim, ODT od tada ne objašnjava da li, tvrdnjom da sud nije vezan kvalifikacijom, priznaju da kvalifikacija koju je odredio tužilac nije dobra.
“Za navedena pitanja koja su predmet Vašeg interesovanja, upućujemo Vas na odredbe Zakonika o krivičnom postupku”, odgovorila je “Vijestima” portparolka ODT-a Podgorica, tužiteljka Milica Mandić.
To tužilaštvo “Vijesti” su pitale i da li će, ako je tužilac pogriješio, na bilo koji način biti sankcionisan jer je Stanišić oslobođen optužbi, ali i da li je, po njihovom mišljenju, sud pogriješio, ako je kvalifikacija dobra.
Iako su ekspresno reagovali kada je objavljeno da je optužni predlog odbijen i sudiji spočitali da će njegova odluka biti ispitana, iz ODT-a Podgorica sada neće da preciziraju ko je pogriješio - tužilac sa kvalifikacijom, ili sud koji nije prekvalifikovao krivično djelo.
Nisu objasnili ni ko će platiti odštetu ukoliko Stanišić tuži državu zbog neosnovanog hapšenja i pritvora, niti da li će, u tom slučaju, tužilac odgovarati zbog predlaganja pritvora.
Iz podgoričkog tužilaštva nijesu objasnili ni zbog čega je, kako tvrdi sud, spojena šteta.
Sud je, piše u rješenju Ćetkovića, ispitao podnijeti optužni predlog i našao da ga treba odbiti, jer u konkretnom slučaju nema dovoljno dokaza da je Stanišić osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optužbe.
Sudija Ćetković obrazložio je da je jasno da u konkretnom slučaju, u odnosu na sve pojedinačne radnje... nema dovoljno dokaza koji ukazuju da je izazivanjem požara na vozilima “Vijesti” u svakom pojedinačnom slučaju izazvana konkretna opasnost za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura.
Sudija tvrdi da ni u sudskoj praksi, ali ni u pravnoj doktrini, nije zabilježen slučaj da se kumulativno zbrajaju posljedice više radnji i da se na taj način pokušava ispuniti objektivni uslov inkriminacije.
Iz ODT-a Podgorica, “Vijestima” su ranije odgovorili da je pravna kvalifikacija tog krivičnog djela opredijeljena u skladu sa zakonom:
“Vodeći prije svega računa o istovjetnosti oštećenog, načinu izvršenja krivičnog djela i okolnostima pod kojima su preduzete sve inkriminisane radnje, koje su opisane kao način izvršenja predmetnog krivičnog djela”.
Tada su konstatovali da su kao organ krivičnog gonjenja, preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti - otkrili izvršioce i nalogodavca.
Serija paljenja vozila “Vijesti” počela je 14. jula 2011. godine. Tu godinu Stanišić je proveo u pritvoru ili zatvoru.
“Vijesti” su pitale nadležne da li je iz zatvora komandovao maloljetnicima, ali nikada nije odgovoreno.
Osumnjičeni je negirao da je počinio krivično djelo.
“Vijesti” u julu i avgustu 2011. godine, kao ni februaru 2014. godine kada su gorjela vozila, nisu objavile nijedan tekst o Radoslavu Gilu Stanišiću i takozvanom zagoričkom kriminalnom klanu, pa se postavlja pitanja iz kog centra moći je to naručeno.
“Sigurni smo da sve te napade, pa i ova paljenja nije mogao da naloži niti jedan pojedinac i kriminalac kako god se zvao, a da nije prethodno imao signal ako ne direktni nalog iz nekog centra moći da organizuje i realizuje takav zločin”, saopštila je izvršna direktorica “Vijesti” Marijana Bojanić, neposredno nakon što su iz policije i tužilaštva Stanišića označili organizatorom napada, a dvojicu maloljetnika direktnim izvršiocima.
Stanišić je, piše u rješenju sudije Ćetkovića, tokom saslušanja negirao izvršenje krivičnog djela, navodeći da je za paljenje vozila “Vijesti” saznao iz medija...
Bonus video:
