Šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) prvi put javno je saopštio ono o čemu se do sada spekulisalo - da su agenti tajne službe nezakonito pratili i prisluškivali građane, a njegova izjava dovoljna je da nadležno državno tužilaštvo, po službenoj dužnosti i bez ičije formalne prijave - formira predmet i otvori istragu.
To su saopštili sagovornici “Vijesti”, komentarišući navode vršioca dužnosti direktora Agencije Dejana Vukšića - da postoje dokazi o uništavanju dokumentacije o tajnom prikupljanju podataka bez prethodne odluke donesene u skladu sa Ustavom i Zakonom.
Tvrde i da će i taj slučaj glasno podsjetiti na neophodnu reformu bezbjednosnog sistema, ali i naglašavaju da se ne treba zanositi i očekivati brze pomake u tom poslu...
“Ovo je prvi javni dokaz, za nešto o čemu se samo moglo do sada spekulisati. Ovo je višestruko ozbiljan problem i vjerovatno prva u nizu afera, koja će ukazati na neodložnu potrebu reforme ovog dijela sektora bezbjednosti, koji drži kontinuitet od Drugog svjetskog rata. Na osnovu ovih saznanja, treba da se vode postupci protiv nalogodavaca tih praćenja i uništavanja, kao i neposrednih izvršilaca, obavještavanje građana koji su bili predmet ovih obrada”, kazao je “Vijestima” predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić.
Na pitanje da li je moguće doći do dokaza i do kraja otkriti šemu osoba, koje su u tajnoj policiji radili mimo zakonskih ovlašćenja, rekao je da je riječ o sistemu koji je 75 godina funkcionisao bez civilne i parlamentarne kontrole - izvan zakona.
“A sada na čelu institucije imamo funkcionera bez iskustva u ovoj oblasti, bez mogućnosti da formira saradnički tim kakav bi bio idealan, ne treba očekivati brze pomake. Niko ne treba biti naivan da su inkriminišući podaci u digitalnom dobu ostavljeni novim vlastima, pa će ovo biti veoma mukotrpan posao, koji moraju da iznesu hrabri, časni i upućeni ljudi, spremni na brojna odricanja. Rezultat njihovog rada bi bilo konačno oslobađanje građana od sindroma OZNA/UDBA i konačno uvođenje nacije u red civilzovanih, demokratskih društava u kojima je tajna policija zaštitnik bezbjednosti, a ne politička policija”, poručio je Raonić.
Ključno pitanje u narednim mjesecima istrage biće da li nova vlast i nadležne institucije imaju snage za borbu protiv sistema u kojem postoje “tajni odredi” unutar tajne službe.
“Iskustva iz Srbije su im otrježnjujuća, kao i nekih drugih zemalja okruženja, ali i bivšeg komunističkog uređenja. Srećom, međunarodni partneri iz NATO-a će sigurno pružiti dodatnu podršku. Specifičnost ovog procesa u odnosu na sve ostale iz sistema vlasti, je što sa ovim ljudima ne može biti kompromisa, jer se tu može naći dokaza za ozbiljna kršenja ljudskih prava. Sa tim pojedinicima proces mora biti efikasan i efektivan, jer u suprotnom transformacija i trazicija će se izroditi u suprotnost”, ocijenio je Raonić.
Totalitarni režimi
Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da izjava Vukšića, ali i eventualni dokazi - moraju biti predmet neodložne pažnje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu koji ima, kako je rekao, puni kapacitet da ostvari uvid kao da otvori parlamentarnu istragu, ako se ocjeni svrsishodnim.
“Vjerujem da nikoga neće iznenaditi eventualna potvrda sumnji i vjerodostojnosti dokaza za koje v.d. direktora ANB- a tvrdi da posjeduje, kako onih koji se tiču nezakonitog prisluškivanja, tajnih poslova te institucije, pa sve do uništavanja dokumentacije na način koji je to Vukšić opisao u svojoj izjavi za javnost. Sve te radnje odlikuju slične službe u totalitarnim režimima, naročito one sa višedecenijskom nesmjenjivom vlasti kakva je Crna Gora bila, i to je nešto što smo do sada imali mnogo puta prilike da vidimo u drugim zemljama. U takvim sistemima mete tajne policije su po pravilu bili najglasniji kritičari režima iz redova opozicionih političkih partija, medija i nevladinog sektora”, ocijenio je Milovac.
Mete “tajnog odreda” unutar ANB-a treba, kako kaže Raonić, treba tražiti među onima koji su se bavili javnim poslom i bili kritički orijentisani prema vladajućem sistemu.
“Sa druge strane, tajna policija, bez efikasne parlamentarne i građanske kontrole, sigurno nije u fokusu imala bahate pojedince iz vlasti, koji su bili skloni nezakonitom djelovanju”, ocijenio je Raonić.
On je rekao da smatra da nova vlast u vrhu prioriteta treba da postavi strategiju zakonodavnog i kadrovskog jačanja, kako bi konačno dobili tajnu policiju dostojnu države članice NATO-a.
Problem zbog kašnjenja
Šef istraživačkog centra MANS-a, naglasio je da ukoliko se potvrde sumnje da je dokumentacija o tajnim poslovima ANB-a bila uništavana nakon posljednjih parlamentarnih izbora, biće to potvrda zabrinutosti dijela javnosti, koji je upozoravao na veoma sporu dinamiku preuzimanja ključnih poluga vlasti od strane nove vladajuće većine.
“Kada se to stavi u kontekst sumnji da se radi o dokumentaciji, koja je bila u posjedu ANB-a i koja se odnosila na nezakonito prisluškivanje i praćenje pojedinih lica, možemo da govorimo o mogućem zataškavanju masovnog kršenja prava i privatnosti jednog dijela građana Crne Gore. Ono što je sada naročito važno je da se kompletna istraga sprovede na transparentan način i da rezultat ima jasno definisane počinioce, nalogodavce i prije svega motive da se određena dokumentacija na takav način ukloni”, smatra Milovac.
“Vijesti” su juče o nezakonitom prisluškivanju građana pitale DPS i Socijaldemokrate, ali nijesu odgovorili do zaključenja lista.
Ivanović: Čekam poziv za sjednicu Odbora
Šef kluba poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović rekao je da kao član Odbora za bezbjednost, uskoro očekuje poziv predsjednika tog skupštinskog tijela da o nezakonitom prisluškivanju razgovaraju sa Vukšićem.
“Za sada je nezahvalno davati neke posebne izjave, dok se ne upoznamo sa tim što će nam prezentirati šef te cijele službe, jer on očito raspolaže valjanim podacima do kojih je došla služba, odnosno, do kojih je došao”, istakao je Ivanović.
Konjević: Neko zbog ovoga mora da ide u zatvor
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je “Vijestima” da čim je direktor ANB-a izašao u javnost, poslanici to moraju uzeti kao ozbiljne optužbe, zbog čega je on odmah uputio inicijativu za kontrolno saslušanje pred Odborom za bezbjednost.
“Vukšić se opredijelio da Odbor i druge nadležne organe putem medija obavijesti o osnovanoj sumnji da je neko počinio teška krivična djela, prekršio Ustav i zakone Crne Gore. Imao je i boljih načina da to uradi, ali manje je sada to važno. Pozdravljam taj potez. Neko će morati da ide u zatvor. Prethodno rukovodstvo ANB, ako se ispostavi da su tvrdnje Vukšića tačne, mora odgovarati. Ako novi direktor ANB-a ne obezbijedi dokaze za svoje tvrdnje, onda će on morati da odgovara. Ne može biti trećeg ishoda. Radi se o ozbiljnim optužbama, a Vukšić tvrdi da zna ko je to radio i da postoje dokazi. Suština je da se za ovo mora snositi odgovornost”, kazao je Konjević.
On je pozvao v.d. direktora ANB-a da dostavi tužiocu i Odboru za bezbjednost saznanja o tome - ko su službenici agencije koji su radili tajno.
“Vjerujem da je direktor ANB-a svjestan optužbi koje je iznio i njihove težine. Sada nema povratka. Ovo se mora do kraja raščistiti, utvrditi istina i primijeniti zakon prema svakome jednako”, naveo je on.
Konjević je naglasio da je ANB jedna od ključnih institucija, koja ima saradnju sa NATO partnerima.
“Svaka vlast mora da to ima na umu. Zadatak nove vlasti je da dodatno ojača povjerenje zapadnih partnera u profesionalizam Agencije”, naveo je poslanik SDP-a.
Poručio je da će od skupštinskog Odbora za bezbjednost tražiti da se slučaj istraži do kraja.
“Da se utvrdi istina i odgovornost. Previše su ozbiljne stvari u pitanju da bi se počinilac mogao izvući bez krivične odgovornosti, ili da bi se ovakve stvari mogle koristiti u političke svrhe. Dakle, mora se utvrditi istina i odgovornost, i to u najkraćem roku”, naveo je Konjević.
Morao je neko iz vrha znati za nezakonitosti
Na pitanje da li su bivši direktori Agencije, kao i čelnici izvršne i sudske vlasti... znali za nezakonita praćenja, Raonić je odgovorio da ANB nije izolovan organ.
“ANB nije bila izolovan, autonoman, samodovoljan organ, već je bio u funkciji nečega, kontrolisan i usmjeren sa najviših funkcija, tako da tu je samo pitanje - šta se može naći kao dokaz u vremenu kada se najveće arhive na eksternim skladištima memorija mogu iznijeti u džepu”, kazao je prvi čovjek Građanske alijanse.
Potpredsjednik Demokrata Dragan Krapović kazao je da nema dilemu da su svi znali.
“Nikakve dileme nema da ne samo da su znali, nego se po njihovim nalozima tako i postupalo. Sve je bilo podređeno interesu vrhuške prethodne vlasti i njoj bliskih pojedinaca, o čemu govore i personalna rješenja na čelnim pozicijama u ANB-u i u institucijama pravosuđa”, kazao je on.
Konjević je kazao da će istinu utvrditi istraga:
“I neka svako odgovara bez obzira na funkciju na kojoj se nalazi”.
Rekao je da ne želi da sada dalje prejudicira odgovornosti, već da se svi trebaju usredsrediti na utvrđivanje istine i dokazivanja optužbi direktora ANB.
“Prvo mora da se utvrdi istina, a nakon nje krivična odgovornost. Vjerujem da ova medijska informacija neće biti nezbiljnost na nivou one potpredsjednika Vlade koji tvrdi da mu je neko nudio mito od 21 milion eura, a on još uvijek krije izvršioca tog krivičnog djela. Vjerujem da je gdin Vukšić ozbiljniji, u suprotnom on će biti u ozbiljnom profesionalnom problemu. Da ponovim, neko mora da odgovara, ne može ovo da ostane na nivou medijske objave”, kazao je.
Na pitanje - ko je, prema njegovom mišljenju, bio meta nezakonitog praćenja i prisluškivanja, odgovorio je:
“To ću pitati direktora Agencije na kontrolnom saslušanju”.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je Vijestima rekao da još nije pročitao šta je Vukšić saopštio za medije, ali da će svakako pokrenuti izviđaj, ako se utvrdi da je iz nadležnosti SDT-a”...
Krapović: Sve se može kada postoji volja da se udari u osinjak
Potpredsjednik Demokrata Dragan Krapović kazao je da će snažno pozdraviti i podržati napore šefa ANB-a Dejana Vukšića, da javno progovori i podijeli početna saznanja o pristrasnom i nezakonitom djelovanju ANB-a do kojih je došao.
“Vjerujemo da će pružiti dovoljno argumentacije da se potvrdi sve što je doskorašnja opozicija, a sadašnja vlast, tvrdila o ANB-u - da je riječ o političkom pultu, koji je doskora služio za odbranu režima, njegovih interesa i privilegija”, ocijenio je Krapović u odgovorima “Vijestima”.
Naglasio da se sve može kada postoji profesionalna i politička volja da se udari u osinjak.
“Nova politička većina i odgovorni pojedinci pokazaće dovoljno spremnosti, odvažnosti i odlučnosti za hvatanje u koštac sa bezakonjima koja su vršena unutar ANB-a. Država i njene institucije su, ukoliko za to postoji politička volja, nemjerljivo jače od najorganizovanijih kriminalnih grupa. Kao nova vlast, pokazaćemo, uvjereni smo, kako je moguće”, kazao je Krapović - na pitanje da li je nova vlast kadra da se uhvati u koštac sa ovim problemom.
Demokrate tvrde da su meta tajnog praćenje bili svi pojedinci koji su bili doživljeni kao ozbiljan politički takmac bivšoj vlasti, a sadašnjoj opoziciji, koji su “iskazivali namjeru da ih svrgnu sa vlasti ili da iznesu u javnost njihova nepočinstva”.
“Tu slobodno možemo ubrajati sve borce protiv korupcije i kriminala, kriminalizacije društva, one koji su upirali prstom u bezakonje i basnoslovno bogaćenje pojedinaca bliskih sada opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista. Naravno, i međunarodni zvaničnici koje su prepoznavali kao spremne da podrže procese demokratizacije u Crnoj Gori. Izuzetno je važno i snažno podržavamo sazivanje sjednice Odbora za bezbjednost povodom ovog slučaja. S obzirom na to da su u tom Odboru i predstavnici Demokratske Crne Gore, iniciraćemo kontrolno saslušanje direktora ANB-a na ovu temu kroz institut parlamentarne istrage. Ne dovodimo u pitanje da će direktor ANB-a, gospodin Vukšić, dati dovoljno argumentacije za obezbjeđivanje ozbiljnosti ovog procesa”, rekao je Krapović.
URA: Raduje odlučnost šefa ANB-a
Izvršni direktor URA Zoran Mikić kazao da ga raduje odlučnost šefa ANB-a Dejana Vukšića ali da očekuje od njega da sva saznanja o dešavanjima u tajnoj policiji podijeli sa nadležnim državnim organima i da preduzme mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te da za sve tvrdnje pribavi konkretne materijalne dokaze. "I Vukšić, kao i svi drugi rukovodioci, ne samo u sektoru bezbjednosti već i u drugim organima državne uprave, trebalo bi da urade temeljnu analizu i reviziju poslovanja u posljednjih 5-10 godina. Sigurni smo i da uprkos nastojanjima prethodne vlasti da unište dokaze i sakriju tragove o zloupotrebama postoji dovoljno inkriminušućih dokaza", naveo je Mikić.
On tvrdi da nijedan formalni i neformalni centar moći, nijedan kriminalni klan ne smije i neće biti jači od države i njenih institucija.
"Crna Gora ne može postati demokratska država niti uređeno društvo bez korjenite reforme sektora bezbjednosti. Dva sistemska zakona koje je koalicija "Crno na bijelo" pripremila (Zakon o porijeklu imovine i Zakon o otvaranju tajnih dosijea) biće ključni za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Oni će biti ključni i u raskrinkavanju formalnih i neformalnih centara moći i utvrđivanju na koji način su došli do toga da mogu biti jači od države", najavio je on.
Izvršni direktor URE kazao je da je zakonom jasno definisano na koji način i u kojim situacijama se mogu obavljati mjere tajnog nadzora.
"Postoje jasne regulative kad te mjere odobrava sud, a kada direktor ANB-a. Predsjednik države, Vlade i Skupštine dobijaju redovne izvještaje od direktora ANB-a kada je u pitanju bezbjednosna situacija u zemlji. Da li je u tim izvještajima bilo informacija za nezakonite primjene mjere nije pitanje na koje mi možemo dati odgovor. Svako za koga se utvrdi da je nezakonito primjenjivao mjere tajnog nadzora mora biti oštro i efikasno sankcionisan", naveo je Mikić na pitanje da li su za "tajni odred" u tajnoj policiji morali da znaju i političkom i pravosudnom vrhu.
Mikić je podsjetio i na slučaj od prije devet godina kada je Agencija za nacionalnu bezbjednost prije bila uhvaćena u nezakonitom prisluškivanju NATO ambasadora zbog čega je sprovedena “čistka” kadrova, koji su u tome učestvovali, a sve uz pritisak međunarodnih partnera.
"To je bila crna mrlja za našu diplomatiju i bezbjednosni sektor. Kada se neko tada drznuo da prisluškuje strane diplomate možemo da zamislimo na koji način su se prisluškivali protivnici režima i koje mjere su se prema njima primjenjivale. Očekujemo od novih čelnika sektora bezbjednosti da provjere da li je i u kojoj mjeri bilo zloupotrebe primjene mjera tajnog nadzora. Podsjećam da osim ANB-a iste mjere mogu i da sprovode određeni sektori Uprave policije i Vojno-obavještajna služba u okviru Ministarstva odbrane. Očekujemo da se u narednom periodu napravi jasna granica u nadležnostima ovih službi i da se tačno utvrdi ko je za šta nadležan i koja je krovna služba u zemlji po ovom pitanju", naveo je Mikić.
U URI su i naglasili da je neophodno utvrditi da li određeni centri moći i kriminalni klanovi posjeduju opremu za prisluškivanje o čemu je javnost sazanala iz objelodanjenih telefonskih snimaka razgovora nekadašnjeg šefa diplomatije i ambasadora u Moskvi i najbližeg saradnika Đukanovića - Milana Roćena.
"Od Odbora za bezbjednost očekujemo da izvrši parlamentarnu kontrolu rada ANB-a i ostalih organa u sektoru bezbjednosti i da ukoliko utvrdi da je došlo do povrede ljudskih prava i sloboda i ličnih podataka građana o tome obavijesti nadležne državne organe, tužilaštvo i javnost", navodi se u odgovorima URE.
Bonus video:
