Specijalno državno tužilaštvo (SDT) utvrdilo je da je država oštećena za više desetina miliona eura odlukom ranijih vlada da izda garancije za kredit podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP).
Izvor iz tužilaštva na čijem čelu je Milivoje Katnić saopštio je “Vijestima” da je to utvrđeno izviđajem koji je pri kraju, naglasivši da se narednih dana očekuje donošenje odluke u tom predmetu.
Prema saznanjima “Vijesti”, sporne su garancije koje je je KAP dobio 2009. i 2010. godine. Ministar finansija tada je bio Igor Lukšić, a na čelu Vlade bio je Milo Đukanović.
Lukšić je od decembra 2010. do decembra 2012. godine bio predsjednik vlade.
Kako je KAP dobio garancije vlade, tužilaštvo je počelo da ispituje još 2014. godine, na osnovu izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) objavljenog 2013. godine u kojem su provjeravali izdate garancije u 2009, 2010. i 2011. godini.
Revizijom je utrđeno da je Vlada dala 135 miliona eura garancija za kredite KAP-a, bez odgovarajućih kontragarancija i uz značajan rizik od njenog aktiviranja.
Šteta zbog garancija datih KAP-u pala je na teret poreskih obveznika i iznosila je 137 miliona eura...
Utvrđeno je i da su KAP, Željeznička infrastruktura, “Pobjeda”, Željezara... tih godina dobili garancije bez detaljne analize finansijskog položaja i ekonomske održivosti Programa finansijskog restrukturiranja korisnika državnih garancija, ali i bez odgovarajuće procjene mogućih posljedica aktiviranja garancija na državni budžet.
Revizori su tada utvrdili i da prije odobravanja izdavanja garancija KAP-u nije rađena procjena rizika.
Zbog toga država je platila oko 127 miliona eura za kredite kod Deutsche, OTP i ruske VT banke, a kasnije su zbog toga uveli takse na SIM kartice, zamrznuli penzije, uveli krizni porez, povećali porez na dodatu vrijednost (PDV)...
ODLUKA ZA NEKOLIKO DANA
Predmetom dodijeljenom specijalnoj tužiteljki Lidiji Vukčević nakon formiranja SDT-a, nijesu obuhvaćene garancije za ostala preduzeća, već samo one date KAP-u.
Prema saznanjima “Vijesti”, Vukčevićeva i njeni saradnici u tom obimnom predmetu sproveli su brojne istražne radnje, više ekonomsko-finansijskih vještačenja, ali i preduzeli druge aktivnosti na osnovu čega će biti donesena odluka.
Izvor iz SDT-a kazao je da je za donošenje odluke potrebno da specijalna tužiteljka dobije još jedan dokument, koji će, kako očekuju, na njenom stolu biti najkasnije prekosjutra.
Nakon toga, objasnio je sagovornik “Vijesti”, očekuje se i da Vukčevićeva otvori istragu protiv više osoba zbog zloupotrebe službenog položaja, a moguće i drugih krivičnih djela.
Sagovornik iz SDT-a zbog tajnosti postupka nije precizirao ko je, od potencijalno sumnjivih, na spisku specijalne tužiteljke, ali je kazao da su među njima “zvučna imena” iz nekadašnje Vlade i članovi njenih komisija.
IZVJEŠTAJ REVIZORA
Revizori su 2013. godine objavili da je KAP 31. decembra 2008. godine imao akumulirani gubitak od 284.325.000 eura, koji je bio mnogostruko veći od osnovnog kapitala koji je iznosio 53.625.987 eura i ukupnih obaveza od 408.415.000 eura, te je postojao značajni rizik od aktiviranja datih garancija.
“Analizom Ugovora o poravnanju iz 2009. godine utvrđeno je da je Vlada davanjem državnih garancija za kredite KAP-u u iznosu do 135.000.000 eura bez odgovarajućih kontragarancija preuzela značajan rizik od njihovog aktiviranja”, piše u nalazu DRI.
Oni u tom dokumentu citiraju i nalaz komercijalnog revizora “Ernst and Young”, koji je upozorio na nesposobnost KAP-a da izmiruje obaveze u toku redovnog poslovanja i uzdržao se od davanja mišljenja na finansijski izvještaj KAP-a za 2008. godinu, prema kojem je fabrika u tada većinskom vlasništvu CEAK-a poslovala sa gubitkom od 58 miliona eura.
Uprkos obavezi, nadležna ministarstva, ni nakon što je to od njih više puta traženo, revizorima tada nijesu dostavila zvaničan zahtjev KAP-a za izdavanje državnih garancija, ni analizu svrsishodnosti njihovog odobravanja.
“Subjekti revizije nijesu prezentirali DRI zahtjev KAP-a koji se mora podnijeti Ministarstvu finansija za izdavanje državnih garancija na kredite sa prilozima, izvještaj Ministarstva finansija o svrsishodnosti izdavanja državnih garancija na kredite, stručnu analizu i ocjenu finansijskog stanja i sposobnosti KAP-a da vraća dugove i ocjenu ekonomske održivosti dostavljenog Programa finansijskog restrukturiranja KAP-a na osnovu kojih Ministarstvo finansija predlaže davanje državnih garancija na kredite, procjenu fiskalnog uticaja ugovora i garancija za kredite KAP-a Ministarstva finansija koje je trebalo uraditi na osnovu Uputstva o procjeni fiskalnog uticaja na budžet, procjenu fiskalnog rizika za budžet od izdavanja državnih garancija, kao ni mišljenje Ministarstva finansija na zahtjev Ministarstva ekonomije za davanje državne pomoći sa garancijama na kredite”, precizirano je u izvještaju DRI.
PRIJAVLJENI I PRIJE DECENIJU
Zbog izdatih garancija za KAP, poslanici Pokreta za promjene su u maju 2011. godine podnijeli krivične prijave protiv bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića i još sedam osoba - Olega Deripaske, Branimira Gvozdenovića, Branka Vujovića, Mihaila Banjevića, Vječeslava Krilova, Vujice Lazovića i Anđelka Lojpura.
Od formiranja predmeta, svi odgovori iz tužilaštva u javnosti su bili “da vještaci ekonomsko-finansijske struke rade vještačenje”, ili da “tužilaštvo od vještaka traži dodatna vještačenja”.
Prema ranijim odgovorima, tužioci su još odavno prikupili potrebnu dokumentaciju i podatke od nadležnih državnih organa, angažovali stručna lica i sudske vještake radi davanja stručnog nalaza i potrebnih obavještenja, ali i saslušali određeni broj osoba.
Član Senata DRI Branislav Radulović ranije je “Vijestima” kazao da su na osnovu zaključaka Skupštine (Odbora za ekonomiju, finansije i budžet) uradili reviziju dugova KAP-a koja je okončana u aprilu 2013. godine i već 4. jula iste godine Vrhovnom državnom tužilaštvu, pored konačnog izvještaja, dostavili i kompletnu dokumentaciju na kojoj je zasnovana revizija.
DRUGA PRIJAVA
Dvije godine nakon PzP-a zbog nezakonitog izdavanja državnih garancija za kredite KAP-a, krivičnu prijavu protiv više tadašnjih Vladinih funkcionera podnijela je i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Oni su VDT-u tada prijavili Đukanovića, Lukšića, predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći Mitra Bajčetu, bivšeg ministra ekonomije Branka Vujovića, nekadašnjeg direktora Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja i tadašnjeg ministra finansija Radoja Žugića, bivšeg direktora Zavoda za zapošljavanje Zorana Jelića i službenika Fonda za razvoj Branislava Jankovića.
U prijavi su tada naveli da se oni sumnjiče da su teškom zloupotrebom službenog položaja u produženom trajanju, donijeli niz štetnih odluka koje su rezultirale izdavanjem državnih garancija za kredite KAP-a u ukupnom iznosu od 131,6 miliona eura. “Aktiviranjem ovih garancija nastupa šteta za državni budžet, što je samo dio onoga što će iz džepova građana biti isplaćeno kako bi se namirili dugovi koje su vlasnici KAP-a napravili. Kada se ima u vidu da u ovu sumu nijesu uračunate kamate i troškovi odobrenih garancija, onda je jasno da su razmjere Vladine pogubne politike prema KAP-u neuporedivo veće i danas je svima postalo jasno da je ugrožen finansijski sistem države zbog poslova Đukanovića sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom.
Podsjećamo da je Đukanovićeva Vlada prvu štetnu odluku donijela još 2005. godine kada je tada najznačajnija kompanija u zemlji prodata firmi registrovanoj u ofšor zoni na Kipru, sa kapitalom od banalnih 1,7 hiljada eura, o čemu je domaća javnost saznala godinama kasnije. Iza te firme stoji niz Deripaskinih kompanija sakrivenih na ofšor destinacijama na Džersiju i Britanskim Djevičanskim Ostrvima, što suštinski znači da Vlada već na startu nije zaštitila javni interes, jer se u slučaju spora sa novim vlasnicima mogla naplatiti samo vrijednošću kapitala kiparske firme, koji je 1,7 hiljada eura”, piše u prijavi podnijetoj u julu 2013. godine.
Istakli su da je Vlada sa ruskim vlasnicima 2009. godine, potpuno nezakonito i protivno zdravoj ekonomskoj logici, zaključila Ugovor o poravnanju kojim je Rusima odobrila 300 miliona eura državne pomoći, od čega se 131,6 miliona odnosilo na državne garancije za kredite KAP-a.
Bonus video:
