Uzbudljiva trka za novog predsjednika Vrhovnog suda sa čak troje prijavljenih sudija imaće ključni čin na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, jer su po važećem Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, oni dužni da dvotrećinskom većinom izaberu samo jednog kandidata i predlože ga na aminovanje Sudskom savjetu.
Predsjednica Sudskog savjeta (SS) Vesna Simović Zvicer kazala je “Vijestima” da je tokom izbora glavne figure u pravosuđu marginalizovana uloga Sudskog savjeta, zbog čega je više puta tražila da se mijenjaju ta zakonska rješenja kako bi SS imao puni kapacitet tokom svih izbora.
“Ovo je moje mišljenje i na to sam više puta ukazivala i predstavnicima zakonodavne vlasti, ali i bivše vlasti i sadašnje, kako bi se uradile izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Posebno sam smatrala da se moraju promijeniti dva stava u tom zakonu - koji bi izmijenili važeća rješenja vezana za postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda. Sadašnjim rješenjem Sudski savjet u prvoj fazi ima administrativnu ulogu - provjeravamo da li kandidati ispunjavaju formalne uslove, a nakon toga listu dostavljamo Opštoj sjednici Vrhovnog suda, koja je dužna da obavi razgovor sa kandidatima. Moje mišljenje je da se taj razgovor ni u čemu ne razlikuje, ali ima mnogo veći značaj nego što je to kasniji intervju pred Sudskom savjetom. Na osnovu tog razgovora oni nama predlažu samo jednog kandidata i smatram da to rješenje uopšte nije dobro što nas u Sudskom savjetu, iako nas vole nazvati ‘sudskom vladom’, u značajnoj mjeri nezakonito marginalizuje”, naglasila je Simović Zvicer.
TROJE U TRCI
U trci za fotelju dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda nalaze se sudija Vrhovnog suda i bivši ministar pravde Miraš Radović, sutkinja Apelacionog suda Milenka Žižić i sudija podgoričkog Suda za prekšaje Rajko Radulović, koji su krajem prošle sedmice predali kandidature na ponovljenom oglasu Sudskog savjeta.
Na narednoj sjednici Sudskog savjeta, koja bi trebalo da se održi 23. ili 24. marta, sačiniće se konačna lista kandidata i poslati Opštoj sjednici Vrhovnog suda, koja će zakazati razgovore i izabrati jednog, a potom predlog za izbor dostaviti SS.
Prema članu 36 Zakona u Sudskom savjetu i sudijama nakon što dobije predlog knadidata Sudski savjet je dužan na osnovu obavljenog intervjua da donose odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda.
“Sudski savjet prilikom svih istalih izbora ima puni kapacitet, ali u ovom slučaju najveći dio oko izbora predsjednika Vrhovnog suda je na Opštoj sjednici Vrhovnog suda. Kao profesor na Univerzitetu, koji nikada nije radio kao sudija ili tužilac, nemam moralno pravo da ne glasam za rješenje, odnosno, kandidata kojeg će nam predložiti na Opštoj sjednici Vrhovnog suda. Smatram, a to sam više puta predlagala, da bi trebalo mijenjati i zakonsko rješenje prema kojem je Opšta sjednica Vrhovnog suda predlaže samo jednog kandidata. Mislim da bi mnogo bolje bilo da to budu najmanje dva, jer bi na taj način na sjednici Sudskog savjeta mogli da upoređujemo njihove programe rada, reference i na taj način obrazložimo zašto je je neko najbolje rješenje za tu funkciju”, pojasnila je ona.
Ova najvažnija pozicija u pravosuđu upražnjena je od kraja prošle godine, kada je dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, nakon više pritisaka zbog toga što je neustavno trošila treći mandat na rukovodećoj poziciji, odlučila da na lični zahtjev napusti funkciju.
Nakon nje to je isto učinio i svojevrsni rekorder po broju mandata u pravosuđu - predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković.
Nakon podnošenja zahtjeva za razrješenje sa funkcije, Medenica i Vučković iskoristili su pravo prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru da još najmanje godinu primaju punu bruto zaradu sa svim specijalnim dodacima, koje su imali u posljednjem mjesecu mandata...
Višestruke mandate, zbog čega je pravosuđe godinama bilo na meti i međunarodnih kritika, nezakonito koriste još predsjednici sudova u Rožajama, Žabljaku i Danilovgradu.
GUST RASPORED
Osim ovog najvažnijeg izbora u sudskoj grani vlasti, Savjet na narednoj sjednici očekuje gust raspored - moraju da obave intervjue sa čak 24 prijavljenih na oglas za izbor kandidata za osnovne sudove.
To je nakon odluke Upravnog suda ponovljeni postupak iz 2019. godine, jer je nakon tužbe utvrđeno da je jedna od kandidatkinja bila kuma bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
U toku su i izbori za predsjednike sudova u Kotoru, Plavu i Baru, a za okončanje tog posla čekaju se ocjene rada nekih od prijavljenih kandidata, što se može završiti tek kada se izabere predsjednik Vrhovnog suda. Prema važećem pravilniku predsjednik Vrhovnog suda je i član Komisije za ocjenjivanje rada sudija.
Sudski savjet očekuje i izbor za dvoje sudija Vrhovnog suda, gdje su prijave dostavili sudije Višeg suda Ranko Vukić, Evica Durutović i Zoran Šćepanović, ali i sutkinje Apelacionog suda Milenka Žižić, Katarina Đurđić, Ramo Striković i Nevenka Popović.
Na javnom oglasu za izbor sudije Apelacionog suda prijave su dostavili sudije Višeg suda Dragoje Jović, Predrag Tabaš, Ana Vuković i Vesna Moštrokol.
U izboru za troje sudija Apelacionog suda našli su se sudije Višeg suda u Podgorici Evica Durutović, Dragoje Jović, Zoran Radović, Miljana Pavlićević, Vladimir Novović, Predrag Tabaš, Suzana Mugoša, Ana Vuković,Vesna Moštrokol, Dragica Vuković i Vesna Pean.
Na javnom oglasu za sudiju Višeg suda u Bijelom Polju prijave su podnijeli Milanka Jokić, Bojana Radović, Svetlana Načić, sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju i sudija iz Rožaja Milan Rajković.
Slučaj Zekić ogolio zakonske limite
Koliko je zakonskim rješenjima limitiran rad Sudskog savjeta ponajbolje se vidjelo ljetos kada nijesu imali nikakav kontrolni mehanizam kako bi sankcionisali to što je pravosnažno osuđeni sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić obavljao sudijsku funkciju iako je bio nedostojan te pozicije.
Zekić je samo još jedan u nizu sudija, koji je zakonskim krivinama, izbjegao razrješenje pred Sudskim savjetom, sam napustio funkciju i iskoristio pravo prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru da još najmanje godinu prima punu zaradu sa svim dodacima...
“Kada sam saznala od NVO Akcija za ljudska prava odmah sam tražila izjašnjenje jer ta činjenica da je bio pravosnažno osuđen, a i dalje radio kao sudija, je bila razlog za razrješenje. Predsjednik rožajskog suda nas o tome nije obavijestio iako je imao imperativnu normu. Zbog izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudija od 2015. godine, kao član ili predsjednik SS nemam mogućnost da pokrenem njegovo razrješenje već to mogu da urade samo predsjednik tog suda, neposrednog višeg ili predsjednik Vrhovnog suda. Na sjednicama sam više puta ponovila da je slučaj sudije Zekića velika sramota za pravosuđe. Zbog svega toga je moj predlog bio da se zakon mijenja i u tom dijelu”, naglasila je predsjednica Sudskog savjeta.
Slali dvije urgencije Ustavnom sudu
Ustavni sud još nije dostavljao nikakav odgovor Sudskom savjetu o tome šta su uradili nakon što su im podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i usklađenosti sa Ustavom, ali i međunarodnim ugovorima, koji propisuju ravnopravnost žena i muškaraca.
Predsjednica Sudskog savjeta kazala je da su do sada slali dvije urgencije Ustavnom sudu.
“Slali smo dvije urgencije, ali odgovora još nema. Početkom marta smo poslali drugi put urgenciju šta je sa tom inicijativom”, navela je Simović-Zvicer.
Sudski savjet je 21. septembra podnio inicijativu Ustavnom sudu, kako bi utvrdili da li je član 12 stav 1 i 2 Zakona o penzijskom osiguranju u saglasnosti sa članovima Ustava 8, 17 i 18.
Ti članovi Ustava govore o zabrani diskriminacije, jednakosti i rodnoj ravnopravnosti.
Raniji Zakon o PIO predviđao je odlazak u penziju sa 67 godina i za muškarce i za žene. Početkom avgusta, međutim, usvojene su izmjene tog akta kojima se propisuje da muškarci u penziju sa funkcije odlaze sa 66, a žene sa 64 godine.
Ustavni sud nema rok u kome je dužan da postupa.
Bonus video:
