Nekadašnji ministar ekonomije Branko Vujović ni na jedan način nije obezbijedio državu garantujući za kredite KAP-a, čime je državni buždet oštećen za oko 127 miliona eura.
To je Vijestima rečeno iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), po čijem nalogu su juče privedeni Vujović i još jedanaest osoba iz bivše državne administracije. Nakon saslušanja pušteni su da se brane sa slobode.
“Vujović je tada potpisao ugovor kojim je Vlada dala 135 miliona eura garancija za kredite KAP-a, bez odgovarajućih kontragarancija i uz značajan rizik od aktiviranja. On je propustio da obezbijedi garancije, nije tražio upisivanje hipoteke na imovinu Kombinata, niti je na bilo koji drugi način obezbijedio državu. Tim poslom država je oštećena za 127.425.802,04 eura”, kazao je sagovornik iz SDT-a.
Šteta zbog garancija datih KAP-u pala je na teret građana.
Vlada je o zaduživanju i davanju garancija KAP-u donijela tri odluke iz 2009, 2010. i 2011. godine, na bazi kojih je izdala pet garancija na kredite koje je ta kompanija uzela od ino-banaka - OTP, Dojč banke, ruske VTB banke...
U to vrijeme Vujović je bio ministar ekonomije, Igor Lukšić je pokrivao resor finansija, dok je na čelu Vlade bio Milo Đukanović. Lukšić je potom - od decembra 2010. do decembra 2012. godine bio premijer.
Na osnovu dokumentacije koju je pripremilo tadašnje Ministarstvo ekonomije, Vlada je odluke o garancijama donijela sredinom novembra 2009. godine, nakon potpisivanja ugovora o poravnanju sa kupcem KAP-a kompanijom CEAC Olega Deripaske.
Pregovori sa tim ruskim tajkunom, kako je tada saopštavano, vođeni su sa najvišeg državnog nivoa.
“Procesuiran je onaj ko je u ugovoru o poravnanju predvidio da se daju garancije. Lukšić je kasnije to samo sproveo”, rečeno je iz Vijestima nezvanično iz SDT-a.
Izadavanje te pomoći tada je kontrolisala Komisija za kontrolu državne pomoći koja je bila pod Lukšićevim Ministarstvom finansija i nekoliko juče privedenih osoba u tom su periodu bili članovi tog tijela.
Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević juče je izdala nalog i za hapšenje Dragana Kujovića (pomoćnik ministra ekonomije za industriju), Refika Bojadžića (član Komisije za dodijelu državne pomoći), Darka Konjevića (član Komisije za dodjelu državne pomoći), Zorana Martinovića (samostalni savjetnik u Ministarstvu ekonomije), Gorana Nikolića (savjetnik u Ministarstvu ekonomije), Damira Rašketića (sekretar Ministarstva finansija), Mitra Bajčete (predsjednik Komisije za kontrolu državne podrške i pomoći), Sonje Bećović (član Komisije za dodjelu državne pomoći), Blagoja Miketića (savjetnik u Ministarstvu finansija), Irene Bokun (članica Komisije za državnu pomoći) i Vukice Perović (članica Komisije za državnu pomoć).
Državna revizorska institucija još 2013. godine objavila je izvještaj o državnim garancijama za KAP, Željezaru i Pobjedu, u kojem piše da je to učinjeno bez detaljnih analiza finansijskog položaja tih preduzeća i ekonomske održivosti programa restrukturiranja, kao i bez odgovarajuće procjene mogućih posljedica koje bi aktiviranje garancija imalo po državni budžet.
Izvor iz istrage kazao je da to što se ime bivšeg premijera Igora Lukšića nije našlo na listi, ne znači da neće biti saslušan narednih dana.
Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja rano juče privodili su osumnjičene u akciji “Garancije KAP”, a potom ih sprovodili u zgradu SDT-a na saslušanje.
Konjević je iz te zgrade izašao oko podne, a nakon saslušanja nije želio da daje izjavu novinarima.
Hronologija
Crnogorska Vlada prodala je kompaniji Salomon Enterprises Limited (kasnije preimenovana u Central European Aluminium Company - CEAC) kontrolni paket akcija KAP-a za 48.500.000 eura, 30. novembra 2005. godine.
Kako navode revizori u izvještaju, novi vlasnik imao je ugovornu obavezu da investira 55.000.000 eura u proizvodne kapacitete, u roku od pet godina od dana zaključivanja ugovora...
Objašnjava se da kupac KAP-a, u periodu prije izdavanja državnih garancija, nije u potpunosti izvršio svoje ugovorene obaveze, što je mogao biti jedan od razloga za raskid ugovora zaključenog 2005. godine.
“CEAC je 2007. godine pokrenuo postupak protiv Države Crne Gore, pred Arbitražom u Frankfurtu sa odštetnim zahtjevima od oko 300 milione eura, u vezi sa zaključenim ugovorom iz 2005. godine, a Vlada Crne Gore je 2009. godine dostavila kontratužbu u okviru arbitražnog postupka”, podsjeća se u izvještaju...
Dvije strane potom - 16. novembra 2009. potpisuju ugovor o poravnanju, kojim se izvršna vlast obavezala da će pored ostalih državnih pomoći koje se daju KAP-u, izdati i pet državnih garancija na kredite u iznosu do 135.000.000 eura.
Revizija
DRI je konstatovala da tadašnja ministarstva ekonomije i finansija, kao i Komisija za kontrolu državne pomoći - nijesu sa potrebnom pažnjom procijenili finansijsku situaciju KAP-a... i dovoljno cijenili nalaze komercijalnih revizora.
“Finansijski pokazatelji poslovanja ukazivali su da oni ne mogu iz sopstvenih izvora finansiranja uredno servisirati kredite, kao i da je doveden u pitanje nastavak njihovog poslovanja. KAP je na kraju 2008. godine imao akumulirani gubitak od 284,3 miliona eura koji je bio mnogostruko veći od osnovnog kapitala od 53,6 miliona, a ukupne obaveze su iznosile 408,4 miliona”, navodi se u izvještaju DRI.
Revizija je takođe pokazala da je prije potpisivanja ugovora o poravnanju za KAP, davanja garancija i drugih pomoći bilo potrebno da dva ministarstva i Komisija urade procjenu opravdanost davanja pomoći i garancija i studiju troškova i koristi za nacionalnu ekonomiju koju bi prezentovali Vladi, pa tek onda donijeli odluku o davanju garancija.
DRI navodi da je prilikom izdavanja garancija za KAP Vlada znala da u slučaju kašnjenja bar jedne rate od milion eura, banka može aktivirati cjelokupni iznos kredita, da je 131 milion pokriven kontragarancijama (akcijama CEAC-a u KAP-u i Boksitima) koje su tada, ali samo nominalno, vrijedjele 22,1 milion ili 16,85 odsto vrijednosti ukupnih garancija.
47
miliona eura iznosila je dobit KAP-a u 2006. godini, dakle godinu dana nakon privatizacije - navodi se u izvještaju komercijalnog revizora Deloitte o reviziji završnog računa KAP-a za 2007. godinu...
Krizni porez, zamrznute penzije...
Prije odobravanja izdavanja garancija KAP-u nije rađena procjena rizika, pa je država platila oko 127 miliona eura za kredite kod Deutsche, OTP i ruske VT banke.
Kasnije su zbog toga uveli takse na SIM kartice, zamrznuli penzije, uveli krizni porez, povećali porez na dodatu vrijednost (PDV)...
Vlada je 16. novembra 2009. godine potpisala ugovor o poravnanju sa CEAC-om, En grupom, Kombinatom aluminijuma i Rudnikom boksita Nikšić, koji je zamijenio Memorandum o razumijevanju i obavezala se na davanje pet državnih garancija KAP-u u ukupnom iznosu do 135.000.000 eura"...
Tri odluke o zaduživanju i pet garancija
Vlada je o zaduživanju i davanju garancija donijela tri odluke iz 2009, 2010. i 2011. godine, na bazi kojih je izdala pet garancija na kredite koje je KAP uzeo od ino-banaka - OTP, Dojč banke, ruske VTB banke...
Prvi ugovor u iznosu od 21.680.000 eura zaključen između KAP-a i OTP banke, a garancija Vlade izdata je od strane Ministarstva finansija u istom iznosu...
Drugi ugovor o kreditnom aranžmanu za restrukturiranje potpisan je 20. novembra 2009. godine u iznosu od 25.000.000 eura, a zaključen je između KAP-a i takođe OTP banke. Garancija Vlade izdata je u istoim iznosu sedan dana kasnije.
Treći ugovor o kreditnom aranžmanu za Montenegrobonus za refinansiranje u iznosu od 3.000.000 zaključen između KAP-a i OTP banke, a garancija Vlade datira od 27. novembra 2009. godine - takođe na tri miliona, uvećano za kamate, naknade i troškove po osnovu aranžmana.
Ugovor o kreditu u iznosu od 22.000.000 između KAP-a i Dojč banke potpisan je 25. juna 2010. godine, kada su izdate i državne garancije...
“Ugovor o srednjoročnom finansijskom aranžmanu u iznosu od 235.000.000 USA $ između KAP-a i ruske VTB banke... datiran 11. 4. 2007. godine, izmijenjen je i dopunjen ugovorom o izmjenama i dopunama 14.06.2010. godine. Ukupan kredit je bio obezbijeđen garancijom EN+Group Limited. Vlada Crne Gore je dala garanciju za KAP... na dio tog kredita, u vrijednosti od 60.000.000 €”, navodi se u reviziji DRI.
Bonus video:
