Direktor Uprave policije biće krpena lutka u rukama političara, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajrampsahić.
Ona je za Vijesti to kazala komentarišući novousvojeni Zakon o unutrašnjim poslovima, odnosno odredbe koje se odnose na izbor čelnika te institucije.
Tim aktom propisano je da Vlada ubuduće neće moći da postavi direktora policije bez pozitivnog mišljenja Skupštine, odnosno Odbora za bezbjednost i odbranu, a moraće i da ga smijeni u slučaju da se tom skupštinskom tijelu ne svidi izvještaj o radu Uprave policije.
Sagovornici Vijesti saglasni su da je tim izmjenama pojačan politički pritisak na policiju.
Bajramspahić ističe da Skupština već ima na raspolaganju dovoljno značajnih zakonskih mehanizama da redovno prati i presipituje rad policije redovno i na sistemskom nivou i da nije bilo potrebno da na ovaj način izvrše politički “desant” na policiju, kao što je prethodno uradila i za Tužilački savjet i za sistem državnih službenika i namještenika.
“Mora da postoji, ne samo kontrola, već i ravnoteža između svih grana vlasti (check and balances) koja je sada u kontinuitetu narušena. Ono što su ranije bile nedozvoljene, štetne, neformalne prakse, sada pretvaraju u formalne, tj. politička kontrola institucija putem zakona”, ocijenila je ona.
Bajramspahić je članica Radne grupe za pripremu Zakona o unutrašnjim poslovima (2016-2021) i članica Radne grupe za poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
NOVA VEĆINA, NOVI PRITISAK
Koordinator programa ljuska prava i pravda u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić kazao je da nove norme u Zakonu ostavljaju mogućnost da svaka nova parlamentarna većina vrši politički pritisak na rad direktora policije.
Članom 15 Zakona koji 3. jula stupa na snagu, propisano je da Vlada postavlja direktora Uprave policije na osnovu usvojenog pozitivnog mišljenja Skupštine, a na predlog Odbora za bezbjednost i odbranu.
“U slučaju da je mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu negativno, odnosno da Odbor za bezbjednost i odbranu nije utvrdio pozitivno mišljenje ili ako Skupština ne potvrdi pozitivno mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu, Vlada neće postaviti direktora Policije”. U tom slučaju raspisuje se novi konkurs.
Propisano je i da prvi čovjek policije dva puta godišnje, kao i do sada, Odboru podnosi poseban izvještaj o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - najkasnije 1. juna i 1. decembra.
“Ako Odbor za bezbjednost i odbranu ne prihvati izvještaj... o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti postupak razrješenja direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen. Ako Odbor za bezbjednost i odbranu povodom izvještaja iz stava 2 ovog člana zatraži razrješenje direktora policije, Vlada je dužna da u roku od 30 dana razriješi dužnosti direktora policije”.
Bajramspahić ističe da je policija sada dvostruko slabija i pod političkim pritiskom.
“Vraćanjem policije u sastav Ministarstva unutrašnih poslova, pozicija direktora je već bitno oslabljena i stavljena pod kontrolu ministra koji je politička figura, a sad je već ‘finiširana’ time što će svaki naredni direktor policije biti ‘krpena lutka’ u rukama političkih partija koje ga biraju”.
NEPRINCIPIJELNI KOMPROMIS
Bajramspahić je ocijenila da je to još jedan neprincipijelni kompromis u nizu između izvršne vlasti i parlamentarne većine.
“Izvršna vlast je, prihvatajući amandmane tri poslanika DF-a (Maje Vukićević, Mila Božovića i Predraga Bulatovića), pokazala da joj nisu prioritet naše evropske obaveze već ‘trgovina’ sa partijama koje im ‘ljuljaju’ fotelje. Zauzvrat, poslanici su pristali na MUP-ov prijedlog da se ova zakonska rješenja primjenjuju pro futuro, što se vidi iz Mišljenja o amandmanima koje je usvojila Vlada 3. juna i dostavila Skupštini”.
Ona ističe da usvajanjem novog Zakona imamo problem i forme i suštine
“Ponovo su izvršene krupne izmjene bez javne rasprave, bez ekspertske analize, bez konsultacija sa stručnom javnošću i bez obavještavanja EU partnera koji prate svaki naš korak u poglavljima 23 i 24. Ovaj prekršaj jednako je ozbiljan kao i ‘tužilački zakoni’ i ne sumnjam da će EU biti eksplicitna oko toga”, kazala je Bajramspahić.
Građanska aktivistkinja ističe da je neophodna jaka Skupština koja temeljno pretresa Vladine prijedloge zakona:
“Međutim, Skupština uporno odbija da prihvati da smo u procesu priključenja EU, da mora da prati kontekst, zbog čega zakonodavne intervencije moraju da idu u pravcu unaprijeđenja, a ne pogoršanja. Svakako da Skupština nije uvijek upoznata sa našim evropskim obavezama ali zato resorno ministarstvo mora da joj predoči šta su očekivanja od ovog zakona i koje reforme mora da postigne te da će odstupanja imati konsekvence”.
Bajramspahić dodaje da važnost Zakona o unutrašnjim poslovima nije ništa manja od tužilačkih zakona, naprotiv da je taj zakon jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji zakon u Poglavlju 24.
“I spominje se u svakom non-pejperu već duže vrijeme. Na njemu je rađeno punih pet godina i angažovano je nekoliko ekspertskih misija EU kako bi osigurale da se naprave potrebni iskoraci. Baš zato što su krupne promjene ugrađene u zakon, trebalo je da se promijene četiri ministra da bi zakon konačno stigao u Skupštinu. U njemu je sadržana obimna reforma policije, sada predstoji usvajanje niza podzakonskih akata kojima zakon treba da bude razrađen i trebaće dosta vremena dok u punoj mjeri ne zaživi. Međutim, parlamentarna većina, sada već po pravilu, nastavlja da mijenja zakone tako da povećava nivo partijskog uticaja na institucije koje bi morale da budu zaštićene od političkog upliva. Izmjene su plod borbe za moć svih protiv svih, umjesto da se sagledavala cjelina sistema državne uprave i neophodnost građenja funkcionalnih institucija”, zaključuje ona.
PRIMORANI DA ŠURUJU SA POLITIČARIMA
Bajramspahić ističe je izmjenama policija definitivno politizovana i da fali objektivan kriterijum umjesto arbitrarnosti.
“Nije propisan objektivni kriterijum koji bi približio kakav bi bio nezadovoljavajući izvještaj, već se bukvalno radi o političkom stavu kojim se ne prihvata izvještaj. Imajući u vidu odnos snaga u Skupštini i to da je razlika između političke većine i manjine samo u jednom mandatu, implikacije ovih izmjena će biti posebno štetne. Policija je i do sada bila politizovana i sputana, međutim, umjesto da se radi na tome da ona dostigne potreban nivo osamostaljenja i stekne integritet neophodan da postupa prema svim građanima i građankama jednako, novi menadžment policije se ovim podstiče i primorava da ‘šuruje’ sa političarima kako bi se izborio za policijske funkcije. Umjesto da na funkcije dolaze na osnovu objektivnih policijskih zasluga i na osnovu poznate reputacije profesionalaca kod kojih ne prolaze ‘intervencije’, oni će morati da se posvete kontaktima sa partijama i time i sami postanu političari”.
Sagovornica Vijesti ističe da je već duže više nego očigledno curenje podataka iz policije prema poslanicima vladajuće većine i da pokazuje koliko je policija daleko od toga da bude politički neutralna.
“Međutim, dok ne stekne takav imidž, niko ne može da se nada da će pregovori u poglavljima 23 i 24 biti zatvoreni”.
Starim zakonom bilo je propisano da direktora, na osnovu javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova. Predlog za imenovanje Vlada je takođe dostavljala Skupštini, odnosno Odboru, ali njihovo mišljenje nije bilo obavezujuće.
Vujičić: Koncentracija moći u jednoj grani vlasti je opasna
Zoran Vujičić (GA) ocjenjuje da je kontrolna uloga parlamenta dobrodošla, posebno kada je riječ o radu policije, ali da je izmjenama Zakona ostavljena mogućnost za politički uticaj.
“Izbor i imenovanje direktora Uprave policije treba da bude transparentno i u skladu sa tim vidim samu uloga parlamenta. Kada je u pitanju razrješenje direktora Uprave policije ukoliko Odbor za bezbjednost i odbranu ne prihvati izvještaj o rezultatima rada i zatraži njegovo razrješenje, nije dovoljno precizno i ostavlja mogućnost za politički uticaj”, kazao je on.
Vujičić ističe da je trebalo precizno postaviti evaluacione kriterijume za usvajanje izvještaja o radu:
“Jer u suprotnom, ostavljeno je na slobodnoj procjeni poslanika da li će usvojiti izvještaj ili ne bez obzira na rezultat rada. Ovako postavljena norma ostavlja mogućnost da svaka nova parlamentarna većina vrši politički pritisak na rad direktora policije. Pitanje kontrole između tri grane vlasti mora biti izbalansiran i ujednačen jer u suprotnom koncentracija moći u jednoj grani vlasti je opasna i sa posljedicama po samo društvo”, kazao je koordinator programa ljudska prava i pravde u GA.
Nekako spašen mandat Brđanina
Analizirajući skupštinske akte Bajramspahić je zaključila da se radi o “trgovini” između poslanika i izvršne vlasti.
Ističe da se to vidi iz skupštinskog Izvještaja o razmatranju 24 amandmana na sjednici održanoj 7. juna.
“Poslanici Maja Vukićević, Milo Božović i Predrag Bulatović povukli su svoj amandman 3 (podnesen 1. juna), dok je Milun Zogović povukao amandman br. 24-5/21-1/7 (podnesen 1. juna) u skladu sa onim što je predložio MUP kroz Vladino Mišljenje. Oba povučena amandmana su se suštinski odnosila na namjeru poslanika da stupanjem na snagu ovog novog zakona, mandat aktuelnom vršiocu dužnosti direktora policije bude obustavljen i morao bi opet da se bira po ovom novom zakonu, a to znači da bi politička većina morala oko toga da pregovara umjesto da najbolji na konkursu bude izabran”, ističe ona.
Bajramspahić ističe da je, zato što su amandmani povučeni, mandat aktuelnog v.d. direktora “spasen” i on će biti biran po ranijem zakonu - “dakle bez ucjene Skupštine tj. bez obaveznog pozitivnog mišljenja”.
“Biraće se po ‘starom’ zakonu, pošto je MUP djelujući amandmanski na svoj tekst tako propisao kroz Prelazne i završne odredbe (član 214 – Započeti postupci). Zakon kaže da: ‘postupak po konkursu za izbor direktora Policije pokrenut u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima („Službeni list CG”, br.36/13, 1/15 i 87/18) okončaće se u skladu sa tim zakonom’. To sve znači da je zakon dizajniran ponovo za jednu osobu a ne tako da važi za sve situacije i to na način da obezbijedi merit-sistem, sistem izbora po zaslugama a ne političkim preferencama”.
Prosta skupštinska većina nije dovoljna garancija za kvalitetan izbor i velika je vjerovatnoća da će se proces pretvoriti u trgovinu i ucjenu. Direktor bi morao da bude zaštićen od političkog uticaja zbog prirode svog posla, a to između ostalog znači da na jednak način tretira i funkcionere vladajuće većine kao i sve ostale. Korupcija nije prestala, biće slučajeva zloupotrebe službene dužnosti i u budućnosti, a već smo vidjeli pokušaj zataškavanja saobraćajnog incidenta u alkoholisanom stanju”, kazala je Bajramspahić
Parlamentarna većina, sada već po pravilu, nastavlja da mijenja zakone tako da povećava nivo partijskog uticaja na institucije koje bi morale da budu zaštićene od političkog upliva. Izmjene su plod borbe za moć svih protiv svih, umjesto da se sagledavala cjelina sistema državne uprave i neophodnost građenja funkcionalnih institucija"
Bonus video:
