Rasplet krize vlasti za sad se ne nazire kao što se ne vidi ni na koji način će biti riješena blokada u Tužilačkom savjetu, koja traje od 5. avgusta ove godine, kada je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić proglasio krnji sastav tog tijela, koje formalno ne postoji i zbog čega trpi tužilačka organizacija.
Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ocijenila je za “Vijesti” da postupanje nove vlasti nije bilo dosljedno u cilju jačanja profesionalnosti i nezavisnosti tužilačke organizacije, već se čini da je osnovni cilj “bio preuzimanje kontrole nad tužilaštvom”.
“Posljedica toga je i ova blokada Tužilačkog savjeta. Više od mjesec i po dana se ne održavaju sjednice, što znači da se ne sprovode izbori tužilaca, ne razmatraju pritužbe građana na rad tužilaca ni eventualne pritužbe tužilaca na ugrožavanje njihove samostalnosti. Ne može da se utvrdi prestanak funkcije državnog tužioca kad se za to ispune uslovi (npr. ostavka, ispune se uslovi za penziju, istekne mandat). Ako blokada potraje neće moći da predloži Vladi iznos sredstava za rad državnog tužilaštva”, navela je Gorjanc-Prelević.
Proglašenje nepotpunog Tužilačkog savjeta uslijedilo je nakon što je stari saziv TS-a početkom avgusta planirao da izabere rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ali i tri tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Namjeru prošlog saziva zaustavio je predsjednik Skupštine, koji je proglasio šest novih članova TS-a, naglašavajući da Tužilački savjet može da radi i odlučuje sa minimum 6 od 11 članova.
Istog dana kada je proglašen novi TS, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu dao je zeleno svjetlo da predstavnik NVO Stevo Muk bude predložen za kandidata u novom Tužilačkom savjetu, dok se za četiri predstavnika tog tijela iz reda uglednih pravnika parlamentarna većina ljetos nije mogla dogovoriti.
Oko tog pitanja, DF i Demokrate razmjenjivali su brojne nesuglasice i optužbe, koje su, kako se čini, riješene početkom ove sedmice kada je u srijedu veče stiglo njihovo zajedničko saopštenje - da Vladu treba rekonstruisati i da preostale članove Tužilačkog savjeta treba birati na istoj sjednici na kojoj se bude birala obnovljena Vlada.
Za četiri pozicije uglednih pravnika nadležni odbor birao je između 13 prijavljenih advokata. DF i URA dogovorili su se ko će biti ugledni pravnici parlamentarne većine u Tužilačkom savjetu, ali su naišli na otpor Demokrata. Oni se nijesu saglasili da među pravnicima bude i Nikola Bulatović. Tvrdili su da je “politički obojen” i da će narušiti nezavisnost TS-a.
Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević najavio je juče da se nada da bi trebalo da dođe do kompromisa među vladajućom većinom, te da bi u tom slučaju do 15. oktobra imali i rekonstruisanu Vladu i izabran Tužilački savjet.
“Da bi se ugledni pravnici izabrali, potrebno je da za njih glasa većina poslanika u Skupštini. Da bi izvjesno bili izabrani, vladajuća većina od 41 poslanika oko tog izbora treba da se usaglasi, osim ako se u međuvremenu ne stvori neka druga većina. Ultimatum Demokrata i DF-a pokazuje da je izbor Tužilačkog savjeta važna moneta u političkim previranjima. Ne treba zaboraviti da je suština predizbornih obećanja bila u uspostavljanju pravde, prije svega krivične odgovornosti za zloupotrebe javnih dobara, pa će se i učinak vlasti prije svega mjeriti po tome. Efikasan rad tužilaštva je za to neophodan pa izbor TS dalje ne bi trebalo odlagati”, tvrdi direktorica HRA, koji godinama prati rad Tužilačkog savjeta.
Ona je navela da su konstituisanje i rad TS-a uslovljeni političkim ultimatumom.
“Ostaje da vidimo ko će biti izabrani pravnici za članove savjeta. Mi nismo zadovoljni ni novim uslovima za izbor pravnika koji dopuštaju da to budu i osobe, koje samo dan uoči izbora, daju ostavku na članstvo i drugu funkciju u političkoj stranci. Ako takvi ljudi budu izabrani, to neće obezbijediti potrebnu objektivnost”, ocijenila je Gorjanc-Prelević.
Kao i kada je predsjednik Skupštine proglasio krnji Tužilački savjet, HRA i sada ostaje pri stavu da to tijelo ne postoji, jer članovi još uvijek nisu izabrani u skladu sa zakonom.
”Nedostaje mu još pet članova, koje Skupština mora da izabere. Prije toga savjet ne može da održi konstitutivnu sjednicu u skladu sa članom 184c Zakona o državnom tužilaštvu, na kojoj će se konstatovati prestanak dužnosti v.d. vrhovnog državnog tužioca, koji je određen prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno, prije održavanja konstitutivne sjednice i odrediti novog v.d. VDT-a. Proglašenje ‘krnjeg sastava’ tog savjeta, sa zaključkom da je prestao mandat i onim njegovim članovima na čije mjesto nisu izabrani novi, ne vidim da je imalo drugu svrhu osim da dovede do blokade, do toga da trenutno nema ko da radi posao tog savjeta i da sad sve zavisi od političkog dogovora. Naš stav u Akciji za ljudska prava je da proglašenjem 6 novih članova Tužilačkog savjeta (4 državna tužioca, v.d. VDT kao predsjednik i predstavnik ministarstva pravde) nije prestao mandat četvoro uglednih pravnika i da su oni imali pravo da rade sve dok se na njihova mjesta na izaberu novi. Međutim, predsjednik Tužilačkog savjeta je prihvatio stav predsjednika Skupštine da im je mandat prestao i pravnici faktički više i nijesu u tom tijelu, a sudeći i prema izvještajima koje su Ranka Čarapić i Milan Filipović podnijeli Agenciji za sprečavanje korupcije, iz kojih se vidi da im je mandat prestao 5. avgusta. S druge strane, Velimir Rakočević i Aneta Spaić još nijesu podnijeli te izvještaje (koje su javni funkcioneri dužni da podnesu ASK u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije na osnovu čl. 23 Zakona o sprečavanju korupcije) ili to bar za njih nije evidentirano na sajtu ASK-a”, navela je Gorjanc-Prelević.
Da li je izbor iz reda tužilaca bio zakonit?
Većinu u trenutnom polovičnom sastavu Tužilačkog savjeta čine tužioci - v.d. VDT-a Dražen Burić, Đurđina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samardžić.
”Vijesti” su od nekoliko izvora dobile podatak da izbor jednog člana iz reda tužilaca na Konferenciji državnih tužilaca, 3. avgusta ove godine, nije urađen na zakonit način te da je Komisija za izbor “žmurila” na neregularnosti i nedovoljan broj glasova u prvom krugu.
”Izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca obavljen je u zakonom predviđenoj proceduri. Na izbor sproveden u zakonitoj proceduri nije bilo primjedbi”, pisalo je u šturom odgovoru Vrhovnog državnog tužilaštva.
”Vijesti” su tražile da prate Konferenciju državnih tužilaca, ali je bez obrazloženja zahtjev odbijen, a VDT nije dostavio ni kompletan izvještaj Komisije za izbor o tome kako je teklo tajno glasanje, kao i koliko je ko od tužilaca dobio glasova kolega.
Konferenciju državnih tužilaca čine svi rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci.
Bonus video:
