Crna Gora je na 45. poziciji, među 193 članice Ujedinjenih nacija, po zastupljenosti organizovanog kriminala
Srbija je na 33. mjestu i prva je od evropskih zemalja među članicama UN-a po zastupljenosti organizovanog kriminala, BiH je na 49, Sjeverna Makedonija 74, Hrvatska 85, a Slovenija 132, podaci su Globalnog indeksa za 2020. godinu.
Prema podacima Globalnog indeksa organizovanog kriminala, Crna Gora je pozicionirana na 45. mjesto sa 6 indeksnih poena, a među 44 evropske zemlje četvrta je na listi.
"Crna Gora se nalazi duž jedne od najznačajnijih tranzitnih ruta za trgovinu oružjem u regionu, od Srbije do Bliskog istoka, Rusije do Sjeverne Afrike (posebno Libije), i Balkana do zapadne Evrope, kao i od Bosne i Hercegovine do Srbije i Kosova. Oružje se obično krijumčari legalnim teretom u privatnim vozilima. Nakon jugoslovenskog sukoba, lako naoružanje je bilo u prometu i lako je dostupno i dan danas na crnom tržištu, po čemu Crna Gora ima jedan od najvećih brojeba naoružanih civila na globalnom nivou. Iako je trgovina visoko profitabilna za kriminalne grupe, nivo trgovine oružjem naglo je opao između 2017. i 2018. godine, a organizovane kriminalne grupe su se udaljile od oružja i prešle na krijumčarenje cigareta i droga", navodi se u izvještaju.
Kada je u pitanju životna sredina, u izvještaju se navodi da se nelegalna sječa šuma odvija se u sjevernim djelovima Crne Gore, čime "siromašni seljani osiguraju svoje egzistencije". Navodi se i da je malo dokaza da kriminalne mreže upravljaju ovim aktivnostima.
U izvještaju se navodi i krivolov na Skadarskom jezerum kao i da albanske organizovane kriminalne grupe krijumčare ilegalno gorivo iz Crne Gore u velikim količinama, te da se gorivo takođe švercuje u Crnu Goru iz Novog Pazara.
Kada je u pitanju šverc droge, navodi se da je Crna Gora tranzitna zemlja za heroin, odakle se albanski i kosovski heroin krijumčari u Srbiju i EU.
"Nekoliko organizovanih kriminalnih grupa uključeno je na tržište donoseći sa sobom značajan nivo nasilja. Uprkos ulozi tranzitne zemlje, domaća potrošnja heroina i dalje je niska. Crna Gora je prvenstveno tranzitna zemlja, a donekle i zemlja odredišta, za kokain. Crna Gora je glavno mjesto ulaska kokaina koji se preko Balkana trguje u EU, posebno kokaina koji dolazi iz Latinske Amerike. Tržište kontroliše nekoliko grupa u stilu mafije, prije svega klan Kavač i klan Škaljari. Visok nivo nasilja povezan je sa trgovinom. Međutim, lokalna potrošnja je relativno niska zbog visoke cijene. Crna Gora je velika tranzitna zemlja za kanabis porijeklom iz Albanije koji se transportuje u Bosnu i Srbiju. Kanabis je takođe najviše zaplijenjena i konzumirana droga u zemlji, sa vidljivim porastom potrošnje u posljednjoj deceniji. Tokom pandemije COVID-19, cijena kanabisa je porasla zbog veće potražnje za rekreativnom upotrebom. Proizvodnja sintetičkih droga takođe je u porastu u Crnoj Gori, a posljednjih godina otkriveno je nekoliko laboratorija. U skladu sa većom proizvodnjom, stope potrošnje se takođe povećavaju, iako sa relativno niskih nivoa. Zbog male veličine tržišta, ima malo dokaza o umiješanosti organizovanog kriminala", piše u izvještaju.
"Kriminalni akteri"
Domaćim i transnacionalnim kriminalnim tržištima u Crnoj Gori dominiraju mafijaške grupe - škaljarski i kavački klan koje se bore za teritoriju i dominaciju nad kriminalnim tržištima.
"Nasilje među ovim grupama je uobičajeno i često se preliva preko granice u Srbiju, pri čemu tržište kokaina generiše najviše nasilja. Kriminalne mreže su dobro konsolidovane i visoko sofisticirane, često sarađuju sa grupama u stilu mafije i sa korumpiranim policijskim snagama i političarima. Ove grupe nisu tako moćne kao mafijaške grupe... Državni akteri su uveliko uključeni u kriminalna tržišta, a organi reda, tajne službe i političari pružaju zaštitu kriminalnim akterima i njihovoj imovini. Političko rukovodstvo zemlje ostalo je nepromijenjeno skoro 30 godina, uspostavljajući moćnu mrežu korumpiranih državnih službenika, privatnih kompanija i kriminalnih aktera uključenih u upravljanje nedozvoljenim tržištima. Međutim, u 2020. godini prethodno rukovodstvo je ustupilo mjesto novoizabranoj vladi, koja je antikorupcijske napore i pristupanje Crne Gore EU proglasila za svoje glavne prioritete. Srpske kriminalne grupe igraju veoma uticajnu ulogu na crnogorskim kriminalnim tržištima, kao i istorijske ruske kriminalne grupe, čiji je uticaj oslabio od 2016. i pristupanja NATO-u. Turski kriminalni akteri pokušavaju da se više integrišu u crnogorska kriminalna tržišta", piše u izvještaju.
"Liderstvo i upravljanje"
"Vladajuća stranka u zemlji bila je na vlasti od 1991. godine i pokazala je malo političke volje za suzbijanje organizovanog kriminala, prije nego što je ustupila mjesto novoizabranoj vladi u decembru 2020. Čini se da je država u određenoj mjeri zauzeta interesima organizovanog kriminala. Uprkos ustavnom parlamentarnom sistemu, 2018. godine donijete su mjere za značajno proširenje predsjedničkih ovlašćenja i dodatno slabljenje parlamentarnog nadzora. Povjerenje javnosti u državu bilo je nisko tokom 2020. godine, a kriminalne grupe su često štitile vladajuće elite. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena, uz skromne napore vlasti, potaknute pravilima o pristupanju EU, što daje ograničene rezultate".
I izvještaju se navodi i da nekoliko značajnih slučajeva korupcije i podmićivanja poslednjih godina "nisu podstakli odgovarajuće mjere vlasti".
"Funkcionisanju državne uprave nedostaje pravna jasnoća i ne postoje efikasni procesi odgovornosti. Transparentnost zakona i reda je ograničena, a napori da se to poboljša su ograničeni i slabo se sprovode. Međunarodna saradnja značajno se poboljšala posljednjih godina, posebno nakon što se zemlja pridružila NATO -u i potpisala bilateralne sporazume sa SAD i drugim zapadnim i susjednim zemljama. Zemlja je blisko učestvovala u politici EU o trgovini oružjem i zajedno vodi EMPACT. Crna Gora ima koristi od projekata koje finansira EU za povećanje efikasnosti i saradnje između regionalnih i nacionalnih vlasti u borbi protiv organizovanog kriminala. Crna Gora takođe dobro sarađuje sa agencijama za sprovođenje zakona, kao što je INTERPOL. Međutim, kriminalno zauzimanje djelova državnog aparata ograničava obim i efikasnost međunarodne saradnje. Iako Crna Gora ima jedan od najvećih nacionalnih politika i strategija posvećenih borbi protiv organizovanog kriminala u regionu, postoje ozbiljni nedostaci u njihovoj primjeni i nedostaci u Zakonu o krivičnom postupku. Međutim, ostvaren je određeni napredak u borbi protiv trgovine ljudima, nakon što je vlada sprovela nacionalnu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima", navodi se u izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala.
"Krivično pravosuđe i bezbjednost"
Dalje se navodi da je korupcija "široko rasprostranjena u pravosudnom sistemu", a da su 2018. godine objavljeni tajni snimci koji su umiješali visoke zvaničnike pravosuđa u podmićivanje i korupciju.
"Štaviše, pravosudni kapaciteti u Crnoj Gori su niski i postoji mnogo političkog uplitanja u sudove. To znači da je, uprkos odgovarajućem zakonskom i regulatornom okviru za borbu protiv organizovanog kriminala, sudska primjena neefikasna. U međuvremenu, zatvorski sistem ne ispunjava međunarodne standarde za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i ljudska prava. Sprovođenje zakona je fragmentirano i nema dovoljno resursa, nedostaje mu profesionalizam i tehničke vještine. Ne postoje mjere koje bi osigurale da nema političkog uplitanja u rad organa za sprovođenje zakona koji trenutno nisu u stanju da održe integritet u svojim istragama. Vladajući često koriste sprovođenje zakona kao oruđe, posebno u vrijeme izbora".
U izvještaju piće i da Crna Gora ima dugu i ranjivu obalu sa brojnim lukama koje se koriste kao tačke trgovine ljudima, a koje su doživjele sve veću trgovinu ljudima, posebno kokainom.
"Vlastito učešće državnih zvaničnika u krijumčarenju cigareta dovelo je do nespremnosti da se pooštri granična kontrola, međutim, posljednjih godina je bilo više saradnje sa carinskim vlastima EU u rješavanju ovog pitanja. Vladin strateški okvir za upravljanje granicom usredsređen je na povećanje vještina i analitičkih kapaciteta, poboljšanje provjere teretnih brodova, kao i na veću saradnju između granične policije i carine. Sve u svemu, graničnoj policiji i dalje nedostaju dovoljna sredstva i resursi, a korupcija je stalno pitanje", piše u izvještaju.
"Ekonomsko i finansijsko okruženje"
Prema Stejt departmentu, Crna Gora ispunjava minimalne uslove za fiskalnu transparentnost, a iako su na snazi zakoni i jedinice za sprečavanje pranja novca, njihova primjena je slaba i nedjelotvorna.
"Alati za zamrzavanje, rukovanje i oduzimanje imovine stečene kriminalom su neadekvatni, a poznati kriminalci se osjećaju dovoljno zaštićenima da svoja imena stavljaju na svoju nedozvoljenu imovinu. Savjet Evrope izrazio je zabrinutost zbog nedostatka kapaciteta i profesionalizma u aktivnostima protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Crna Gora ima prilično dobre rezultate u oblasti ekonomskih kapaciteta, pri čemu su krediti lako dostupni, uz jednostavnu prekograničnu trgovinu i poreske režime. Ekonomija je porasla uz nisku do umjerenu inflaciju, ali postoji veliki javni dug, loša zaštita manjinskih investitora i niska imovinska prava. Slabost vladavine prava i nelojalna konkurencija neformalne ekonomije nanose štetu poslovnom okruženju, pored tržišta rada koje se suočava sa strukturnim izazovima i velikom nezaposlenošću".
"Civilno društvo i socijalna zaštita"
Iako bi se crnogorski program zaštite svjedoka mogao poboljšati, on zadovoljava većinu međunarodno priznatih mehanizama koji pomažu žrtvama da izađu iz savremenog ropstva, piše u izvještaju.
"Crna Gora ima dvije strategije za podršku žrtvama trgovine ljudima, ali je malo preduzeto i specijalizovane jedinice nemaju dovoljno resursa za efikasnu identifikaciju žrtava. Crna Gora ima uspostavljene sektorske strategije i akcione planove za borbu protiv organizovanog kriminala, međutim državnim organima (organima za sprovođenje zakona i tužilaštvima) je potrebno više operativnih kapaciteta i saradnje da bi bili efikasni. Policija u Crnoj Gori je decentralizovana i blisko sarađuje sa lokalnim zajednicama što pomaže u sprečavanju nekih manjih kriminalnih aktivnosti, ali se Agencija za borbu protiv korupcije smatra nedovoljno nezavisnom i proaktivnom. S obzirom da su kriminalne aktivnosti snažno povezane sa državnim akterima u Crnoj Gori, prevenciji još uvijek nedostaje politička volja i pravna i tehnička pomoć. Medijsko okruženje je cenzurisano, sa uobičajenim nasiljem nad novinarima i napadima iz vlade. Kao dio procesa pristupanja EU, učinjeni su određeni napori da se civilno društvo uključi u rasprave o politici, ali oni su bili površni. Organizacije civilnog društva takođe su pod velikim uticajem ruskih dezinformacionih kampanja i onih koje pojačavaju društvene podjele".
Bonus video:
