Sudije Apelacionog suda odbile su kao neosnovan predlog branioca Ljuba Bigovića - da se tom optuženom za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, pritvor zamijeni mjerama nadzora tačnije zabranom napuštanja stana.
Bigović je ukinutim presuda osuđen na 30 godina zatvora zbog učešća u ubistvu Šćekića. Na istu kaznu ranije su osuđeni i ostali okrivljeni Saša Boreta, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović.
Sudski postupak za ubistvo policajca iz avgusta 2005. godine do danas nije pravosnažno okončan, a postupak se sada vodi pred sudijama Apelacionog suda.
”U predmetnoj pravnoj stvari je riječ o krivičnom djelu - teško ubistvo, za koje je po zakonu u vrijeme izvršenja tog krivičnog djela bilo propisano da će se učinilac kazniti zatvorom najmanje deset godina ili kaznom zatvora od 30 godina. Dalje, navedeno krivično djelo je posebno teško, što po načinu izvršenja krivičnog djela to i po proizašloj posljedici istog, jer je oštećeni Šćekić Slavoljub, lišen života na ulici koja vodi prema njegovoj kući, na način što je iza leđa sa njegove desne bočne strane u pravcu njega ispaljeno više projektila iz pištolja koji su mu u predijelu glave i tijela nanjeli devetnaest strijelnih rana u vidu prostrelina i ustrelina. Posebnu težinu ovog krivičnog djela čini i to što su okrivljeni osnovano sumnjivi da su lišili života oštećenog Šćekića visokog funkcionera policije u vezi sa otkrivanjem učinilaca podmetanja eksplozivnih naprava na objekat ‘Splendid’ u izgradnji, radi iznude od investitora izgradnje ovog objekta da kupi nepokretnosti pored gradilišta navedenog objekta, kao i da je oštećeni lišen života iz koristoljublja”, dio je obrazloženja na predlog Bigovićevih pravnih zastupnika, advokata Dragoljuba Đukanovića i Bojane Franović.
Sudije naglašavaju da je teško ubistvo počinjeno sa dvije kvalifikatorne okolnosti - Šćekić je likvidiran u svojstvu službenog lica i iz koristoljublja.
Sud je, piše, vodio računa i da izrečena mjera svojom težinom i trajanjem bude srazmjerna težini krivičnih djela za koje postoji osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio, pa je našao da vrijeme koje je isti proveo u pritvoru nije u nesrazmjeri sa visinom moguće izrečene kazne zatvora.
”Cijenio je ovaj sud i navode žalbe kojima se ukazuje na ozbiljnost i težinu zdravstvenog stanja okrivljenog Bigovića, međutim, isti nijesu od uticaja na drugačije odlučivanje u predmetnoj pravnoj stvari. Ovo iz razloga što zatvorenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zakonom, koja se ostvaruje u Upravi, koja je dužna da obezbijedi uslove u pogledu prostora, kadra i opreme, u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita, dok zatvorenik koji zdravstvenu zaštitu ne može ostvariti u Upravi, ostvaruje je u zdravstvenoj ustanovi, u skladu sa zakonom. Osim toga, čl.49 st. 1 i 2 istog zakona propisuje da se pružanje zdravstvene zaštite zatvoreniku obezbjeđuje putem redovnih ljekarskih pregleda i ljekarskih pregleda po potrebi, a zatvorski ljekar je dužan da svakodnevno obilazi i, po potrebi, pregleda sve bolesne zatvorenike, zatvorenike koji su prijavili bolest ili povredu, zatvorenike u samici i zatvorenike čije stanje zahtijeva posebnu njegu. Stoga, imajući u vidu citirane zakonske odredbe odnosno da je zakonom propisana potpuna zdravstvena zaštita pritvorenih lica, kao i adekvatni zdravstveni uslovi, to nijesu od uticaja na drugačije odlučivanje navodi žalbe dati u tom pravcu”, navodi se u obrazloženju.
Bonus video:
