U Crnoj Gori nema stečajne mafije, ali ima neprofesionalnih i nedovoljno stručnih stečajnih upravnika, rekao je “Vijestima” 2017. godine predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić koji je juče uhapšen sa još nekoliko stečajnih upravnika.
Iz zgrade Privrednog suda juče oko 13 sati izveli su ga pripadnici Sektora za borbu protiv kriminala i Specijalnog policijskog odjeljenja.
Prethodno, policajci su pretresli pisarnicu, blagajnu, kancelariju Jovanića i njegove sekretarice i izuzeli dokumentaciju.
Jovanića Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči da je organizator kriminalne grupe koja je prethodnih godina, zloupotrebom službenog položaja i drugim krivičnim djelima, oštetila državu za više desetina miliona eura.
Pretresi prostorija Privrednog suda počeli su rano juče, a njima je prisustvovao i Jovanić.
Osim Jovanića, u akciji koja se izvodi po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, uhapšeno je još desetak osoba iz više crnogorskih gradova.
Iz vrha Uprave policije “Vijestima” je rečeno da su u toj akciji pretresli desetak lokacija u nekoliko crnogorskih gradova.
Po nalogu Novovića uhapšeni su stečajni upravnici Saša Zejak, Sanja Lješković i Radovan Radinović, advokatica Snežana Jović i vlasnici firmi za privatna obezbjeđenja Pavić Globarević i Darko Perović.
Iz UP tvrde da se za jednom osobom intenzivno traga, a među uhapšenima je i blagajnica, izvjesna Milica J.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević, juče je, nakon odgođene sjednice tog skupštinskog tijela, kazao da očekuje da će se hapšenja nastaviti i narednih dana.
Prethodno, on je na zahtjev glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića zbog akcije hapšenja Jovanića i ekipe, odgodio kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora.
SDT je još krajem 2019. počelo da istražuje da li su stečajni upravnici i sudije Privrednog suda umiješani u malverzacije zbog čega je država, navodno, oštećena za desetine miliona eura.
To tužilaštvo je, pod palicom Milivoja Katnića, u junu 2020. godine predmet na nadležnost ustupilo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu, koje je tokom izviđajnog postupka u oktobru 2021. godine tražilo finansijsko vještačenje dokumentacije u spornim predmetima stečaja.
STEČAJNA MAFIJA UZELA MAHA
Komentarišući hapšenje Jovanića, predsjednik Vlade Dritan Abazović, rekao je da su rezultati najbolji odgovor na kritike vezane za eventualni nedostatak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
”Jako sam zadovoljan. Mislim da je pravda krenula još ranije, samo što će sada dobiti još više zamaha i sve ono što će se desiti u narednom periodu je vrlo pozitivno za Crnu Goru, ali neka pričaju rezultati. Sve ostalo - politikanstvo i kritike su sastavni dio našeg političkog života i javne scene, ali rezultati su definitivno neumoljivi. Očekujem da se ovaj trend nastavi”, kazao je on.
Odgovarajući na pitanje “Vijesti” što se čekalo do sada sa hapšenjm Jovanića ako se godinama ukazivalo na njegove eventualne zloupotrebe, kazao je da je “policija ista, ali da su tužioci različiti”.
”Policija je ista kao prije, a tužioci su različiti... Više puta sam javno govorio o problemima u Privrednom sudu”, rekao je on.
Kazao je da je beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije proritet u radu Vlade, kao i da se ovih dana dešavaju iznenađenja koja je najavio prilikom posjete Americi.
Abazović je rekao da ne može hapšenje Jovanića dovesti u vezu sa slučajem “Solana”, ali da misli da je stečajna mafija u Crnoj Gori uzela maha.
”Mislim da je takozvana stečajna mafija u Crnoj Gori uzela maha, da je napravila veliku štetu državnim interesima Crne Gore i da je ovo što se desilo jutros dobar početak da se protiv toga borimo. Nije Solana jedini slučaj u kom se desila pljačkaška privatizacija sa pečatom države, nego je jedna od mnogih. Možda je najveća kao primjer, ali definitivno nije jedina. Ovdje se dosta čudnih stvari dešavalo u prethodnom periodu. Mislim da su ih građani davno identifikovali i sada je došlo vrijeme da se polako svode računi i da svako odgovara za ono što je radio u prethodnom periodu”, rekao je premijer Abazović.
ADŽIĆ: OVO JE TEK POČETAK
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio je da pozdravlja akciju Uprave policije - Specijalnog policijskog odjeljenja na čelu sa novoizabranim rukovodiocem Predragom Šukovićem, koja je izvedena po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
”Današnja, kao i nedavne akcije najbolji su pokazatelj posvećenosti i beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je i postavljeno kao jedan od ključnih prioriteta Vlade. Svakodnevno ćemo jačati povjerenje u institucije bezbjednosti. Ovo je tek početak”, poručio je Adžić.
Hapšenje Jovanića komentarisao je juče i ministar ekonomskog razvoja u prethodnoj vladi Crne Gore, Jakov Milatović.
On je na Tviteru napisao da to hapšenje pokazuje da je sistem na svim nivoima decenijama bio nepravedan prema građanima.
Milatović je podsjetio da je u prethodnom periodu u više navrata ukazivao na “brojne nepravilnosti i kontroverzne odluke sudije Jovanića, koje su nerijetko bile na štetu radnika, pa i same države”.
”Nadam se da će u narednom periodu temelji pravične borbe koje smo čvrsto postavili za vrijeme našeg mandata poslužiti kao osnov za dalje reforme na putu izgradnje pravičnog i prosperitetnog društva”, rekao je Milatović, dodajući da upućuje punu podršku reformisanom SDT-u.
”Da nastavi da profesionalno ispunjava svoju društvenu ulogu i svima nama sačuva nadu da je pravda u Crnoj Gori moguća i da se isključivo pošteni rad isplati”.
Ministarstvo na čijem čelu je Milatović bio do skoro, krajem marta podnijelo je prijavu Komisiji za etički kodeks Sudskog savjeta protiv Jovanića.
Inicijativa je podnijeta zbog njegovog postupanja po predlogu za određivanje privremene mjere kojom se održava status kvo na šetalištu Kraljičina plaža do okončanja arbitražnog postupka, koji se vodi pred međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu i još nije završen.
Akciju hapšenja pohvalili su i lideri Demokratskog fronta - Andrija Mandić i Milan Knežević, Socijalistička narodna partija i Radnička partija.
JOVANIĆA GODINAMA OPTUŽIVALI
Mediji, pojedine sudije Privrednog suda, NVO, ali i međunarodna zajednica su godinama ukazivali da se u Privrednom sudu dešavaju brojne zloupotrebe koje koštaju državu milione eura...
Zbog toga je prošle godine mijenjan Zakon o stečajnom postupku, koji je stupio na snagu 17. januara ove godine, nakon čega je Ministarstvo pravde u vrijeme dok je državni sekretar bio Andrej Milović, formiralo Komisiju za ispitivanje znanja stečajnih upravnika.
Milović je tada za “Vijesti” kazao da postoje “ozbiljne indicije na koje ukazuju i predstavnici međunarodne zajednice da u Crnoj Gori postoji tzv. stečajna mafija, koju čini mreža korumpiranih sudija i stečajnih upravnika”.
”A koji su u sprezi sa onim djelovima društva odgovornim za preuzimanje milionske imovine, pogotovo državne, po bagatelnim cijenama, stičući enormno bogatstvo na štetu Crne Gore i njenih građana, kao i radnika velikih državnih preduzeća, koja su na ovaj način uništena i pretvorena u privatnu svojinu osoba bliskim prethodnom režimu. Postoje i prijave u SDT protiv krakova ove korumpirane mreže, koji vode do samog vrha tzv. stečajne mafije”, poručio je nedavno Milović.
On je juče na svom Fejsbuk profilu napisao “Blažovu šemu za izvlačenja novca”, tvrdeći da oni to godinama rade preko sekjuriti firmi:
”Blažo Jovanić dodijeli stečaj sebi bliskom stečajnom sudiji ili sebi, namještanjem kroz elektronski PRIS sistem dodjele predmeta (isključe sudije u sistemu preko bolovanja, odsustva i sistem vrti samo preostale - podobne). Stečajni sudija odredi njima bliskog stečajnog upravnika. Stečajni upravnik, kad popiše imovinu stečajnog dužnika, dodjeljuje posao zaštite i obezbjeđenja te imovine njima bliskoj sekjuriti firmi (kuma, prijatelja, obično iz Nikšića). Sekjuriti firma fakturiše iznos za pružanje usluge obezbjeđenja (obično cijena od 50 do 70.000 eura za tu uslugu), upravnik priznaje tu fakturu i na kraju isplaćuju. Dijele taj novac za nepostojeće obezbjeđenje imovine”, napisao je Milović.
Tvrdi da se to radilo u svakom stečajnom postupku gdje ima imovine za naplatu, a da je rezultat milionska imovina Jovanića na druga lica, stečajnih sudija, upravnika i vlasnika sekjuriti firmi, kao i da su “milione izvukli preko priznavanja nepostojećih potraživanja”.
”Budžet Crne Gore i radnici su oštećeni za stotine miliona eura posljednjih decenija zbog stečajne mafije. Strane diplomate i izvjestioci, Crnu Goru kvalifikuju kao ‘Mafia state’, ako do sada nekome nije bilo jasno zašto, sada je svakome jasno zašto”, zaključio je Milović.
Preskakao stepenice, tvrdio da nema stečajne mafije
Sudija/parničar Blažo Jovanić, odlukom Sudskog savjeta, u vrijeme dok je predsjednica Vrhovnog suda bila Vesna Medenica, sa mjesta sudije Osnovnog suda, što je neuobičajeno u sudskom sistemu, volšebno je u aprilu 2014. godine preskočio nekoliko stepenika tokom napredovanja i odmah stigao do predsjednika Privrednog suda Crne Gore.
Jovanićevo ime pominjano je u istrazi pljačke kase Vrhovnog suda u vrijeme Ratka Vukotića, ali on nikada nije bio pod istragom. Jovanić je, kao šef kabineta Vukotića, imao deponovan potpis u državnom trezoru, iako mu je bila prestala funkcija šefa kabineta. Iako je oko 200.000 eura nelegalno podizano, on je tvrdio da sa tim nema ništa i da je potpis falsifikovan. Pod sumnjom je bio i Vukotić, ali Vesna Medenica, kao tadašnja vrhovna državna tužiteljka nije dobila političku podršku da se istraga pokrene i protiv njega. Medenica je bila je na čelu Sudskog savjeta koji je 2014. predložio Jovanića za jednu od najvažnijih funkcija u pravosuđu.
Nakon afere oko pronevjere, Jovanić je 2005. godine izabran za sudiju-parničara Osnovnog suda u Podgorici, gdje je zaduživao brojne predmete protiv medija - "Monitora", "Vijesti", pa je tako ostao upamćen kao sudija, koji je u procesu Stanka Caneta Subotića protiv "Monitora", kada je propao pokušaj da medij i autore teksta osudi za nanošenje duševnog bola, pronašao pravni stav da je Monitor "kriv jer na zakonom propisan način nije objavio Subotićevo reagovanje"...
Advokat Veselin Radulović davno je javno saopštio da je Jovanić prvi sudija u Crnoj Gori, koji je pravnim licima dosudio naknadu nematerijalne štete zbog povrede poslovnog ugleda, što je suprotno stavovima Evropskog suda za ljudska prava.
Po tužbama "Lutrije CG" i "Džek pota", Branislava Mićunovića i Save Grbovića, protiv "Daily pressa" i MANS-a, radi naknade nematerijalne štete, predmet je zadužio isto Jovanić, ali je izuzeće prihvaćeno doduše tek nakon što je NVO MANS u publikaciji "Iza statistike" objavio analizu i presudu, kojom je brat sudije Jovanića, zaposlen u Upravi carina, osuđen za krivično djelo primanje mita.
MANS je istraživao na koji način je brat sudije Jovanića ponovo zapošljen u Upravi carina nakon što je pravnosnažno osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za te poslove - primanje mita. Tada je publikovano sumnjivo pomilovanje i vraćanje na posao Jovanića, a po nalogu Duška Markovića i tadašnjeg predsjednika države Filipa Vujanovića...
Jovanić važi za osobu blisku familiji Đukanović. Njegov brat Boro Jovanić bio je vozač Aca Đukanovića.
Imenovanje Jovanića za predsjednika Privrednog suda 2014. godine dobro upućeni objašnjavali su rastom broja parnica u tom sudu u posljednjoj godini, koje su se direktno ticale članova i poslova uže familije Đukanovića.
Jovanić je nakon petogoridšnjeg mandata 2019. godine ponovo izabran na tu poziciju i ono što je interesantno da se na tadašnji oglas nije javio niko od mnogo iskusnijih sudija Privrednog suda.
Jovanić je 2014. u privredni sud došao umjesto dugogodišnjeg predsjednika Dragana Rakočevića.
"Vijesti" su ranije iz nezvaničnih izvora pisale da je na tu odgovornu poziciju doveden direktno po nalogu predsjednika države Mila Đukanovića i njegovog brata Aca, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine bivšeg KAP-a u stečaju. U toj fabrici stečaj je uveden u julu 2013. godine, a godinu kasnije KAP je kupio nikšićki Uniprom. Jovanić se tokom mandata usredsredio na mnogo značajnija postupanja u stečajnim postupcima i za najvrednije predmete tokom prvog petogodišnjeg mandata imenovao je najviše šest privilegovanih upravnika, među kojima dva svoja kuma, jednu upravnicu, jednog privilegovanog Nikšićanina i dva upravnika iz Rakočevićevog perioda.
Na početku mandata Jovanić je neuspješno pokušao da se "obračuna" sa sutkinjom Natašom Bošković, imenovanom na funkciju 1992. godine, oduzeo je stečajni predmet za HTP "Onogošt" današnjem predsjedniku stečajnog odjeljenja Ivanu Kovačeviću i promijenio upravnika u tom predmetu, čime su otvorena vrata da se "Onogošt" proda Ranku Jovoviću koji je blizak prijatelj braće Đukanović.
Jovanić će ostati upamćen i kao najodgovorniji za moguće diskriminatorsku raspodjelu stečajnih predmeta u sudu, gdje tokom samo jedne kalendarske godine, nikad nije angažovano više od polovine licenciranih upravnika. Smanjio je broj privrednih vijeća za odlučivanje i na taj način imao potpunu kontrolu nad prigovorima u svim izvršnim postupcima. To je najočiglednije došlo do izražaja u ljeto 2018. godine kada je oduzeo predmet Boškovićevoj, koja je dva puta privremeno zabranjivala prodaju akcija Rudnika uglja Elektroprivredi, a sve u cilju novca italijanskoj firmi A2A i Acu Đukanovića.
Tokom svih godina ponavljao je da je Privredni sud bio jedan od najažurnijih u državi tokom njegovog mandata, da je "Uniprom" isplatio kupoprodajnu cijenu, a za Boškovićevu je tvrdio da je postojala sumnja "u njenu sudijsku pristrasnost".
Od Vlade je dobio kredit od 40.000 za poboljšanje uslova stanovanja, a zahvaljujući Vladinoj uredbi za dodjelu stambenih kredita trebalo je da vrati oko 10.000 eura na period od 20 godina i mjesečnom ratom od svega 40 eura.
Zaštitnica imovinsko-pravni interesa države Bojana Ćirović za "Vijesti" je nedavno kazala da je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić u posljednjoj godini donio niz diskutabilnih odluka od kojih su samo neke usvojene privremene mjere u korist "Adriatic propertiesa", "Džek pota", Luke Budva...
Povezani članci
"Zaštitnik je u predmetu 'Džek pot' izjavio prigovor na rješenje Privrednog suda kojim je taj sud, tačnije postupajući sudija, preuzeo nadležnosti upravnog organa, pa je sada počeo da dodjeljuje i koncesije, što predstavlja presedan. Ovo nije prvi put da navedeni sudija 'kreativno' tumači pravo, po pravilu na štetu državnih interesa. U ovom posljednjem konkretnom slučaju, situacija je jasna i ne postoje zakonski razlozi za produženje koncesije, jer je ta mogućnost već iscrpljena", poručila je Ćirovićeva.
U izvještaju koji je Zaštitnik podnio Vladi za drugi kvartal (jul-septembar) prošle godine, navodi se da Privredni sud nastavlja na diskriminatorski način da postupa prema državi, pravi veliki vremenski razmak od donošenja do uručenja odluka Zaštitniku kao zakonskom zastupniku države, dostavlja nezavedene podneske stranaka, opstruira naplatu u državnim postupcima.
"Zaštitinica ukazuje na opstrukcije da država naplati svoje potraživanje zasnovano na zakonu i pravosnažnoj sudskoj odluci u postupku izvršenja po predlogu države kao izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika AD 'Lenka' iz Bijelog Polja. Zaštitnik je u ovom postupku naišao na jednu vrstu onemogućavanja da država naplati iznos od 2,25 miliona eura sa zateznom zakonskom kamatom od dana 2. decembra 2013. godine na način što privredn isud ne priznaje presudu kao izvršnu ispravu i donosi nerazumljiva i oprečna rješenje na štetu drža, a ista rješenja dostavlja i tri mjeseca nakon njihovog donošenja. U postupku naplate potraživanja od dužnika AD 'Lenka' Zaštitnik razmatra pokretanje svih postupaka u skladu sa zakonom. Apeluje se na Privredni sud da bez izuzetka postupa u skadu sa zakonom", piše u izvještaju.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok je njime rukovodio doskorašnji ministar Aleksandar Stijović, krivičnom prijavom koju je podnijelo SDT-u zbog slučaja "Vektre Jakić" obuvatilo je i Jovanića.
Resor Stijovića je u prijavi naveo da je" više nekadašnjih direktora Uprave za šume, ministara poljoprivrede i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić svojim protivpravnim postupanjem u slučaju "Vektre Jakić" nanijelo višemilionsku štetu državi".
Bonus video:
