Specijalni tužioci utvrđuju da li se i kakve nezakonitosti kriju iza najave krupnih poslovnih poduhvata Italijana Michela Mulasa - na račun tog radnika obezbjeđenja u Prvoj banci za tri mjeseca “leglo” je 400.000.000 eura, ali ni cent nije investirao uprkos obećanjima da će u Crnu Goru uložiti više od tri milijarde...
Račun u banci koju kontroliše brat predsjednika države Aco Đukanović, Italijan je otvorio u novembru 2020. godine, a već 12. dana tog mjeseca preko švajcarske Baarclay banke uplaćeno mu je 100.000.000 eura. U naredna tri mjeseca uplaćeno mu je još oko 300.000.000 eura.
To je pokazalo istraživanje tokom kog su “Vijesti” i Alternativa Crna Gora došli do kompletne dokumentacije i ugovora o navodnom investiranju u Crnu Goru vrijednih 3.200.000.000 eura, od kojih ni euro nije uložen - nakon prve uplate na njegov privatni račun, Mulas je 30. decembra 2020. godine registrovao firmu MR Investment, sa sjedištem u Baru i osnivačkim kapitalom od nula eura. Ta firma nije napravila nijednu transakciju i u blokadi je.
Broj telefona ostavljen u podacima o toj kompaniji je isključen, a odgovor nije stigao ni na pitanja poslata mejlom - elektronska pošta vratila se kao neisporučena.
Iz Prve banke, međutim, tvrde da transakcije nijesu obavljene preko njihovih računa.
Stotine miliona eura uplaćivane su od 12. novembra 2020. do 9. februara naredne godine, a na osnovu fiktivnih ugovora sa firmama Society of trust & estate practitioners LTD (STEP) i Valuemaven business services (UK) Limited.
Prema informacijama iz policije, Mulas je dva puta dolazio u Crnu Goru. Zadnji put iz države je izašao u martu 2021. godine.
Šta se zapravo desilo u kompletnom slučaju utvrdiće Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje istražuje taj slučaj.
”Obavještavam Vas da je u vezi sa navedenim u Specijanom državnom tužilaštvu formiran predmet i izviđaj je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka”, odgovorila je “Vijestima” portparolka SDT-a, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević.
Iz te institucije “Vijesti” su odgovore dobile tek nakon druge urgencije, koja je poslata na adresu vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović.
Jovićevićeva, međutim, nije odgovorila na pitanja - kada je predmet formiran i da li je utvrđeno gdje je završio novac uplaćivan na devizni račun Mulasa u Prvoj banci.
Istražitelji će morati da utvrde i da li TRUST-om raspolaže neko od crnogorskih državljana, odnosno da li je i za čiji račun Mulas na svoje ime transferisao novac deponovan u Barclay banci.
Prva banka: Poštujemo propise, informacije su netačne
Iz Prve banke tvrde da strogo poštuju Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma:
”I u skladu sa istima o svakoj transakciji prijavljuje i obavještava nadležne organe. Samim tim, transakcije koje se nijesu desile, ne mogu biti ni prijavljene. Svrha ovakvih upita jedino može imati za cilj nanošenje štete banci, njenim akcionarima i klijentima. S obzirom na to da je dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom, a kako podaci sa kojima raspolažete nijesu tačni, molimo vas da ne dozvolite da budete izmanipulisani i da prekršite novinarski kodeks plasiranjem neistinitih informacija”, odgovorili su iz Prve banke.
Iz Centralne banke Crne Gore kazali su da su podaci o bankarskom poslovanju tajni.
”Vijesti” su guvernera Radoja Žugića pitale da li je Prva banka, u izvještajima koje je obavezna da dostavlja (kvartalnim i godišnjim) u iskazu o novčanim tokovima i izvještaju o bitnim događajima, obavijestila CBCG o transakcijama izvršenim preko računa čiji je vlasnik Mulas i ako jeste, kada.
Dokumenta u koja “Vijesti” imaju uvid pokazuju da je prema ugovorima koje je Mulas potpisao, na njegov devizni račun u Prvoj banci, preko Barclay banke, trebalo da bude uplaćeno 3.200.000.000 eura.
SWIFT-ovi do kojih su došle “Vijesti” i Alternativa, pokazuju da je TRUST pod imenom Society of trust & estate practitioners LTD (STEP) iz Švajcarske, 12. novembra 2020. i 9. februara 2021, transferisao na Mulasov račun po stotinu miliona eura.
Sa Mulasom je samo dva dana prije prve uplate - 10. novembra 2020. godine, u ime firme STEP, fiktivni ugovor o navodnom investiranju u Crnu Goru potpisao ovlašćeni zastupnik te organizacije David Maisano.
STEP ima svoje franšize širom svijeta, a registrovani su kao “organizacija koja edukuje lidere”.
U ugovoru potpisanom sa Mulasom piše da ga sklapaju kako bi “razvijali svoje investicione projekte koji su ovdje predviđeni, a koji se tiču stambenih, hotelskih, komercijalnih i posebno industrijskih nekretnina”.
”Za razvoj inovativnih projekata za unaprjeđenje ‘BASALT LINE’ za proizvodnju bazaltnog vlakna sa svim njegovim industrijskim primjenama, u Albaniji, Tunisu i u svim ostalim državama koje imaju bogata nalazišta minerala za eksploataciju”.
Pojašnjeno je da se ugovor potpisuje samo na obostranu korist - za otvaranje radnih mjesta i privredni i drugi razvoj, ali i u druge svrhe.
U tom ugovoru precizirano je da mogu izvršiti i reinvestiranje, te da prvu tranšu od sto miliona eura uplaćuju Mulasu bezuslovno u roku od 24 sata, a da je ukupna vrijednost investicije 3.000.000.000 - tri milijarde eura.
Iz te firme nijesu odgovarali na mejlove, a nakon nekoliko poslatih, elektronska pošta vraćala se kao da nema “primaoca” mail-a.
Osim sa računa STEP-a, na Mulasov račun u Prvoj banci stotine miliona eura prebacila je i firma Valuemaven business services (UK) limited iz Londona. Prema poslovnom registru Ujedinjenog kraljevstva, ta firma registrovana je kao računovodstvena, sa osnivačkim kapitalom od nula eura. Iako je njihov godišnji promet oko 24.000 funti, Mulasu su 9. februara 2021. godine prebacili dva puta po 99.500.000 eura.
Prema SWIFT-ovima u koje “Vijesti” imaju uvid, tog dana jedan transfer obavljen sa žiro-računa firme, a drugi sa imena njenog vlasnika Parvez Mohammed Bhai Dalala.
Oni su sa Mulasom 27. oktobra 2020. godine potpisali ugovor, prema kom se vlasnik VBS Limited - Parvez Mohammed Bhai Dalal, obavezuje da će partneru - Mulasu, uplatiti novac “u cilju jačanja bilateralnih prijateljskih međunarodnih odnosa”.
Precizirano je i da su milioni namijenjeni za sopstvene projekete i privlačenje partnera, kao i promociju uključivanja u realnu ekonomiju i prioritetne privatne, regionalne investicije.
Ugovorom je precizirano da mogu izvršiti i reinvestiranje u iznosu od 99.500.000 eura, kao i da Mulasu bezuslovno daju sredstva koja će mu biti prebačena u roku od dvadeset četiri sata, u skladu sa planom ulaganja.
Alternativa: Zahtijevamo hitnu istragu
Iz pokreta Alternativa Crna Gora kazali su da pretpostavljaju da je nezakonito stečen novac koji je transferisan na račun Mulasa.
Oni tvrde da postoje indicije da je u pitanju pranje novca.
“Pet transakcija po 100 miliona eura na fizičko lice, koje je lako naći i preko Facebook-a, govore o tome koliko su ovi ljudi bili neoprezni. Alternativa je poslala trustu STEP niz pitanja na koje nijesmo dobili odgovor. Slično se desilo i sa pitanjima upućeni Barckley banci. Sva su ostala bez odgovora. Ugovori na tri milijarde eura govore koliko prljavog novca je usmjeravano preko Crne Gore”, kazali su iz Alternative CG.
Poručili su da se možda i u toj činjenici krije razlog što nije došlo do smjene čelnika Centralne banke.
“Alternativa CG zahtijeva hitnu istragu i privođenje pravdi svih za koje se utvrdi krivica”, kazali su iz Alternative CG.
Konstatovali su da sve to potvrđuje da su navodi iz Pandora papira bili istiniti.
Ukupna investicija 3.000.000.000 eura
U Ugovoru potpisanom dva dana prije nego je na Mulasov račun u Prvoj banci uplaćeno prvih stotinu miliona eura, precizirano je da je ukupna investicija 3.000.000.000 eura.
Pojašnjeno je da je investitor - Society of trust & estate practitioners LTD (STEP) iz Švajcarske spreman za početak finansiranja projekta i da obezbjeđuje Mulasu sredstva neophodna za razvoj implementacije projekte.
Tačka 6 tog ugovora precizira upotrebu sredstava i njihovu raspodjelu.
”Investicije prema ovom Ugovoru osiguravaju investitorima partnere za finansiranje komercijalnih poslova i projekata”.
Pojašnjeno je da tom partneru - Mulasu, prvu tranšu prebacuju za kupovinu zemljišta, kupovinu poslovnog prostora, kancelarijskog namještaja i opreme, kompjutera, službenih vozila, isplatu zarada zaposlenima, isplatu partnera koji će raditi građevinsku dokumentaciju, zatim za druga pravna pitanja, otplatu dugova i obaveza ortaka...
”Investicija je izgradnja nekretnina u zapadnoj i istočnoj Evropi”, piše u Ugovoru.
FOJ: Svi podaci označeni stepenom tajnosti
Iz Finansijsko-obavještajna jedinice, saopštili su Vijestima da ne mogu na uvid i korišćenje fizičkim ili pravnim licima dostavljati podatke, budući da su svi označeni stepenom tajnosti.
To između ostalog navode u odgovoru na pitanja o Mulasu i potencijalno sumnjivim transakcijama.
”Finansijsko-obavještajna jedinica je operativno nezavisna u vršenju svojih poslova. Finansijsko-obavještajna jedinica je nezavisna u primjeni ovlašćenja prilikom vršenja poslova utvrđenih Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i samostalna u donošenju odluka u odnosu na prijem, prikupljanje, čuvanje, analiziranje i dostavljanje podataka, obavještenja, informacija i dokumentacije i dostavljanju rezultata strateških i operativnih analiza o sumnjivim transakcijama nadležnim organima i stranim finansijsko-obavještajnim službama u cilju sprječavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma, u skladu sa zakonom... Ukoliko FOJ procijeni da u konkretnom slučaju u vezi sa nekom transakcijom ili licem postoji osnov sumnje da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma, u odgovarajućoj formi analitičkog izvještaja sa neophodnom dokumentacijom i obrazloženjem razloga za sumnju obavještava nadležno tužilaštvo... U skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, podatke, informacije i dokumentaciju dobijenu od međunarodnih partnera Finansijsko-obavještajna jedinica (FOJ) može koristiti isključivo za namjene utvrđene ovim zakonom i ne smije ih, bez prethodne saglasnosti organa strane države od kojih su pribavljeni, dostavljati ili davati na uvid drugom organu, pravnom ili fizičkom licu ili ih koristiti za namjene koje nijesu u skladu sa uslovima i ograničenjima koja je odredio zamoljeni organ. Osim toga, u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka Finansijsko-obavještajna jedinica (FOJ) ne može na uvid i korišćenje fizičkim ili pravnim licima dostavljati podatke budući da su svi podaci označeni stepenom tajnosti”, navode iz te jedinice.
Bonus video:
