Advokat iz Bijelog Polja Kasim Dizdarević pred skupštinskim Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu iznosi niz manjkavosti koje je primijetio tokom rada u crnogorskim sudnicima, pojašnjavajući da budući Sudski savjet očekuju velike obaveze kako bi se stanje u pravosuđu popravilo.
"Sudije dolaze nespremne na suđenja, ne znaju ko koga brani, ne znaju da li su lica optužena u pritvoru ili se brane sa slobode... to je dobilo po meni razmjere pojave. Kako to promijeniti - postoji nekoliko modaliteta - reizbor, ali moramo prvo promijeniti Ustav jer imamo propisanu sada stalnost funkcije. Drugi modaliteti su lustracija - imajući u vidu starosnu dob sudija taj model ne bi bio adekvatan i zato je moj stav da bi trebalo ući u jedan vid diferencijacije po stručnom, radnom, odgovorno i disciplinskom jer je neoprostivo da su sudija kasni na suđenja i da stalno negdje žuri i da gleda na sat", kazao je Dizdarević, koji je preko 35 godina proveo u pravosuđu kao sudija i kasnije kao advokat.
On poboljšanje stanja vidi kroz poboljšanje materijalnog stanja sudija ali i određivanje posebnog sudskog budžeta unutar Sudskog savjeta za rješavanje stambenih pitanja...
Poslanika Jovana Vučurovića interesovalo da li u sudstvu ima još pojava kao što je krivični postupak protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i nekadašnjeg predsjednika Apelacionog suda Blaža Jovanića, a Vladan Raičević je pitao šta misli o "vetingu"...
"Reizbor, već sam o tom pričao. Drugi je diferencijacija, ima sudija koje se bave aktivnostima koje nijesu svojstvene tom pozivu. Mora se voditi računa o reduciranju sudijske mreže - previše je sudova u Crnoj Gori. Pokušati da svi pojedinačno damo doprinos da se sudstvu vrati dostojanstvo", rekao je Dizdarević.
Predsjednika Odbora Moma Koprivicu zanimalo je šta bi kandidat Dizdarević učinio da doprinese ozdravljenju pravosuđa...
"Moji stavovi o pravosuđu nijesu novi - treći mandat bivšoj predsjednici je bio neustavan, ali to neki koji sada govore nijesu ranije kad je trebalo. Nijesam bez razloga rekao da aktuelni saziv Sudskog savjeta bi trebalo da obustave vođenje kadrovske politike. Mi danas u sudovima imamo predsjednike, koji troše treći mandat, a sami ne podnose ostavke. Za mene nema dileme, to je potpuno neustavno", kazao je Dizdarević.
Današnje konsultativno saslušanje kandidata prati mnogo manje članova skupštinskog Odbora nego juče tokom prve sesije...
Povezani članci
Drobnjak: Imamo odličnu zakonsku regulativu, ali je problem kako se i ko je primjenjuje
Kandidat Ivan Drobnjak, koji je karijeru počeo kao pozornik a uporedo je završio Pravni fakultet, naveo je da je sada i na doktorskim studijama na Fakultetu bezbjednosti.
Tokom karijere u Upravi policije/Ministarstvu unutrašnjih poslova prošao je kroz sve segmente službe javne bezbjednosti, a kako je naveo, sada trenutak za novi iskorak u karijeri, a naglasio je i da je primijetio manjakvosti u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama kada je riječ o biranju sudija na funkciju prvi put, obuci...
Poslanik Jovan Vučurović pitao je Drobnjaka na koji način smatra da bi bilo moguće napraviti depolitizaciju sudstva, te kako zaštiti sudije od uticaja politike i kriminala.
"Da ne bi spekulisali, moramo da imamo činjenice i dokaze. Kroz temeljan rada unutar Sudskog savjeta smatram da se može utvrditi da neki sudija je pristrasan onako suptilno politički angažovan ili mu se eto potkrala greška. Smatram da se to može utvrditi i onda se pokrenu određeni postupci. Mi imamo zakonsku regulativu odličnu, ali je problem kako se i ko je primjenjuje. Nema potrebe za mudrovanjem samo treba svojski pristupiti poslu. Čovjek koji je hrabar, pošten i zna svoj posao on i nije meta da se na njega vrši pritisak. I ti koji rade, znaju ko je podoban za vršenje pritiska. Sudija koji je čist, profesionalac, hrabar zna posao teško da je meta da bi se na njega vršio pritisak. Treba vidjeti da se preispitaju neki predmeti i ko prođe to sito neka ostaje. Poenta je da se utvrditi individualna odgovornost, a ako to uradimo, možda će se neko sam prepoznati i otići", kazao je Drobnjak.
Duraković: Vučković prema mladim sudijama nije imao razumijevanja
Treći kandidat za Sudski savjet iz reda uglednog pravnika Elvis Duraković je karijeru počeo kao pripravnik i saradnik u beranskom sudu, a potom je 2012. godine izabran za sudiju u Osnovnom sudu u Kotoru gdje je sudio parnicu.
"Kada smo izabrani, tadašnji predsjednik suda u Kotoru Branko Vučković je takozvanom slučajnom dodjelom predmeta dodijelio tada meni i kolegi Jovanu Stankoviću, mladim sudijama, 100 predmeta koji su ostale sudije/parničari dali da bi se zadužile nove sudije. To su uglavnom predmeti bili od po 3-4 toma stariji od četiri godine, a postupajući u tim predmetima sam ispekao zanat u smislu svojinsko-pravnih odnosa. Predsjednik tada prema mladim sudijama nije imao razumijevanja, a situacija zbog čega sam tražio razrješenje, je to što me je on pozvao u kabinet i rečeno mi da odavno nije bilo disciplinskog postupka pa se mora protiv nekoga, a s obzirom da sam imao desetak odluka koje nijesam uradio u zakonskom roku od 30 dana pa je to bila idealna prilika da stavi i mene sa dvoje sudija u bubanj za pokretanje disciplinskog postupka. U tom trenutku kada je pokrenut disciplinski postupak sam rekao da ne želim mrlju u karijeri, a onda sam poslao akt da Sudski savjet ispita ponašanje predsjednika tada jer mi nije ni dato da koristim odmor kada želim. Nakon moje ostavke, ja sam otvorio advokatsku kancelariju u Baru", ispričao je Duraković.
On je naglasio da od tada kada je protiv njega i još dvoje sudija iz Kotora pokrenut disciplinski postupak "nije mi poznato da je kasnije bilo takvih postupaka protiv bilo kojeg sudije"...
I trećem kandidatu pitanja samo postavljaju Vučurović i Raičević, koji pored predsjednika i zamjenika Odbora, jedini prate današnje konsultativno saslušanje.
Kandidat Duraković je odgovarajući na pitanje Miloša Nikolića rekao da smatra da ukoliko bi bio član Sudskog savjeta borio bi se za povećanje odgovornosti sudija i predsjednika sudova, veću otvorenost i tražio poboljšanje uslova rada i opremanju prostorija za vođenje sudskog postupka. "Najviše treba voditi računa o samostalnosti i nezavisnosti sudija i osjećaju da oni pripadaju svijetloj tački države - sudstvu", kazao je Duraković.
Golubović: Odakle nekome i volja da se javlja za treći mandat
Četvrti kandidat je Vukoman Golubović je u uvodnom dijelu kazao da su tokom jučerašnjeg izlaganja kolege/kandidata Tomislava Dedića mogli da "vidite i shvatite kakvi su pravosudni kadrovi bili u nekim ranijim vremenima, to mi je više nego da me izaberete za člana Sudskog savjeta".
"Kada ste dali moć Sudskom savjetu ali činjenica je da se nešto mora raditi u radu tog tijela. Kada sam izabran za predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju taj sud je 2000. proglašen za najažurniji sud te godine. Kada sam postao prvo predsjednik Apelacionog suda imali smo odmah oko 750 predmeta, a kasnije još 250, a to koliko je bitan čovjek i njegovo angažovanje govori vam podatak da smo 2009. kada sam napustio taj sud svaki sudija je završavao duplu normu. Bez velikog rada ne može se izaći iz ovog stanja u kojem se nalazi sudstvo. Prvo što bi trebalo uraditi, a bilo koga da odaberete od ovih 34 sve su vrsni pravnici"
Draginja Vuksanović-Stanković je kazala da je ključnu riječ u Sudskom savjetu imala Vesna Medenica, a da se ostali u Sudskom savjetu "nijesu smjeli živi čuti od nje".
"Ocjene kandidatima su se brisale i pisale kako je ona htjela. A onog momenta kada je ona izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda odlukom tri predsjedenika ali ste vi svi sudije ćutali, čast izuzecima. Da li je njen treći mandat bio skladu sa Ustavom", pitala je Vuksanović.
Kandidat Golubović je kazao da su na to pitanje odgovorili mnogi ugledni pravnici, ali se zapitao "odakle nekome i volja da se javlja za treći mandat" međutim tek je direktno odgovorio "da to nije bilo ustavno" nakon komentara poslanice Vuksanović-Stanković da se od doktora prava očekuje direktan odgovor na pitanje koje bi morao da zna i student poslije prve godine prava.
Šćepanović: Nije cijeli sistem služio jednoj politici, pojačati kontrolu rada sudova i sudija
Posljedni današnji kandidat je bio Veselin Šćepanović koji je kazao je da u MUP-u bio godinu pripravnik, pa potom je u dva mandata bio zamjenim tužioca u ODT-a u Baru, nakon čega je od 2005. do 2014. bio sudija u tom gradu. Tada je podnio ostavku i prešao u javne izvršitelje.
Poslanik Miloš Nikolić je pitao Šćepanovića šta bi uradio da mijenja stanje u sudskoj grani vlasti.
"Uvijek sam se čudio zašto neko unutar Sudskog savjeta ne formira komisiju slično Odjeljenju unutrašnje kontrole MUP-a, koji bi se bavili istragom zbog čega se sudski postupci odugovlače i zašto dolazi do zastare", rekao je Šćepanović.
Poslanika Raičevića zanimalo je mišljenje kandidata da li je pravosudni sistem godinama bio pod uticajem jedne politike.
"Mislim da nije cijeli sistem služio jednoj politici. Mogli smo da konstatujemo da pojedinci u vrhu, nijesu ispunili očekivanja već su radili u ličnom ili u interesu drugih organizacija. To treba da se utvrdi tokom krivičnog postupka. Preko 90 odsto rade časno i pošteno, ali postoje pojedinci koji rade pod uticajem", kazao je Šćepanović.
On je kazao da treba pojačati kontrolu rada sudova i sudija.
Bonus video:
