Specijalno državno tužilaštvo, koje vodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, formiralo je krivični predmet protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, admirala u penziji Dragana Samardžića, zbog njegove moguće uloge u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništa počinjenih u jesen 1991. u Dalmaciji.
”Nakon objavljenog teksta na portalu ‘Vijesti’ pod naslovom ‘Granatiranje Splita i uloga Dragana Samardžića’, Specijalno državno tužilaštvo je, tim povodom, po službenoj dužnosti, formiralo krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da su učinjena krivična djela ratnih zločina. Predmet je dodijeljen u rad specijalnom tužiocu koji je, godišnjim rasporedom poslova, određen za rad na tim predmetima”, potvrđeno je juče “Vijestima” iz kabineta vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović.
Prema važećim crnogorskim zakonima, krivično djelo ratnog zločina ne zastarijeva, pa time postoji osnov da se tužioci i istražitelji danas mogu baviti onim što je Samardžić kao oficir Jugoslovenske Ratne mornarice radio prije 31 godinu u Dalmaciji.
Vlada Crne Gore nije željela da detaljnije komentariše informacije koje upućuju na kontroverznu ratnu prošlost bivšeg dugogodišjeg načelnika Generalštaba Vojske Gore, admirala u penziji Dragana Samardžića.
”Zahvaljujemo na dostavljenom pitanju. Imajući u vidu da isto nije u nadležnosti Vlade Crne Gore, kao što znate, Vlada ga nije ni razmatarala”, saopšteno je juče “Vijestima” iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade, koju su Vijesti pitale za zvaničan stav i komentar vezano za činjenicu da je visoki cvrnogorski oficir svojevremeno bio akter događaja koji se u Hrvatskoj zvanično pravno tretiraju kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno da je Samardžić svojevremenio ratovao protiv i sa nipodaštavanjem komentarisao NATO, iako je nakon toga kasnije godinama propagirao Alijansu i zvanično zastupao Crnu Goru u centrali NATO-a u Briselu.
Iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, saopšteno je da, “uz molbu za razumijevanje, a poštujuci prezumpciju nevinosti u konkretnom i svakom drugom slučaju, Vlada ne može komentarisati navode, koji ne predstavljaju odluke nadležnih institucija”.
”Vijesti” su u nedjelju objavile tekst o Samardžićevoj ulozi kao oficira tadašnje Jugoslovenske Ratne mornarice u napadu Taktičke grupe “Kaštela” na ciljeve u gradu Splitu i najbližoj okolini, 15. novembra 1991. Ratni brodovi u sastavu TG “Kaštela”, među kojima je bila i raketna topovnjača RTOP - 406 pod komandom tada poručnika fregate Dragana Samardžića, su iz odmazde za to što su hrvatske snage noć ranije improvizovanim torpedom pogodile i teško oštetile patrolni čamac PČ-176 kojom prilikom su poginula trojica pripadnika JRM, u ranim jutarnjim satima 15. novembra 1991. napale i granatirale ciljeve u Splitu i na obližnjim ostrvima.
Tada su brodovi JRM pogodili i brojne civilne objekte, ubivši dvoje civila, povrijedivši njih pet i ranivši jednog pripadnika hrvatskih oružanih snaga, a na civilnim i kulturno-istorijiskm objektima u Splitu nanesena je velika materijalna šteta.
Zbog toga je pred hrvatskim sudovima procesuiran 31 pripadnik JRM (većina njih u odsustvu jer su bili nedostupni hrvatskom patrvosuđu) i 1993. osuđen na dugotrajne zatvorske kazne.
Među njima je bilo više komandanata i drugih članova posade ratnih brodova iz sastava TG “Kaštela” zbog njihovog napada na Split. Među procesuiranima se, međutim, nije našlo ime Dragana Samardžića i njega hrvatske vlasti oficijelno, po javnosti dostupnim listama osumnjičnih za ratne zločine u toj državu, nikada nisu istraživale zbog toga što je kao komandant RTOP-406, radio u jesen 1991. po Dalmaciji.
”Vijesti” su inače, pozvale admirala u penziji Dragana Samardžića i ponudile mu da odgovori na naša pitanje u vezi svoje uloge u napadu brodova JRM na Split 15. novembra 1991. On je rezolutno odbio da to učini.
”Ne želim da odgovaram na bilo koja vaša pitanja”, istakao je Samardžić, iako je samo dan ranije na Tviteru prozvao novinara “Vijesti” i saopštio da je spreman da objavi sve u vezi svih kontroverznih apsekata njegove karijere i službe, posebno u zadnjih 15 godina.
”Vijesti” očekuju i odgovore Ministarstva odbrane na ovu temu, kao i stav ministra Raška Konjevića (SDP) od kojeg smo tražili da potvrdi ili demantuje nezvanične informacije da je minulih mjeseci Samardžića maltene angažovao kao svog stalnog, nezvaničnog savjetnika.
”Vijesti” čekaju i traženi zvaničan stav i komentar Ambasade Republike Hrvatske u Podgorici o ovoj temi, jer postoje indicije da je osim 15. novembra 1991. u Splitu, Samardžić već ranije - septembra te godine sa ratnim brodom kojim je komandovao, bio akter i borbenih dešavanja u Šibeniku kada su takođe sa plovila JRM, artiljerijskim granatama pored vojnih, pogođeni i mnogi civilni ciljevi i objekti u tom dalmatinskom gradu.
“Nebo je vruće, podgrijali smo im krila”
”Vijesti” su nedavno takođe objavile i da je Samardžič tada kao kapetan bojnog broda Ratne mornarice Vojske Jugoslavije, komandovao sastavom od dvije raketne topovnjače koje su maja 1999. za vrijeme NATO bombardovanja SRJ, vezane uz operativnu obalu Luke Bar, otvorile vatru na borbene avione NATO-a koji su nadlijetali Bar, iako su ti vazduhoplovi bili van dometa topova “bofors” kalibra 57mm sa kojima su naoružani ti brodovi.
Objavili smo i zapise aktera tih događaja koji govore o tome da je budući crnogorski predstavnik pri NATO-u u Briselu Dragan Samardžić, tada, u maju 1999. vojnim glasilima VJ dao izjavu u kojoj je pored ostaloga, kazao i da su pilotima NATO “naši artiljerci zadali dosta problema, nebo je bilo vruće, podgrijali smo im krila, da su neki i padobrane isprobavali”.
Povezani članci
Bonus video:
